Postantimikrobni proljev (AAD) je komplikacija povezana s primjenom antibiotika. Incidencija AAD je različita s obzirom na vrstu antibiotika i čimbenike rizika u bolesnika i varira izmeĎu 5–25%. Clostridium difficile (C. difficile) je najčešći uzročnik AAD koji se pojavljuje u oko 25% slučajeva AAD, a od ostalih uzročnika spominju se još i Clostridium perfringens, Staphylococcus aureus, Candida spp., Klebsiella oxytoca i Salmonella spp. Poremećaj fiziološke crijevne flore koja dovodi do razmnoţavanja patogenih mikroorganizama, toksični i alergijski učinci na sluznicu crijeva te farmakološki učinci na pokretljivost crijeva, mehanizmi su kojim antibiotici mogu dovesti do nastanka AAD. Postantimikrobni proljev moţe izazvati svaki antibiotik no najčešće se kao uzročnici spominju antibiotici širokog spektra kao što cefalosporini, penicilini, klindamicin i fluorokinoloni. Čimbenici rizika koji pogoduju nastanku postantimikrobnog proljeva su: različita stanja imunodeficijencije, starija ţivotna dob, kirurški zahvati (posebno abdominalni), dugotrajna upotreba antibiotika, smanjeno izlučivanje ţelučane kiseline te duljina hospitalizacije. Klinička slika varira i najčešće se prikazuje kratkotrajnim proljevom bez većih znakova upale koji nakon prestanka uzimanja terapije spontano prolazi, no u teţim slučajevima moţe doći i do razvoja po ţivot opasnog kolitisa. U ovom radu prikazane su epidemiološke i kliničke osobitosti odraslih bolesnika hospitaliziranih zbog postantimikrobnog proljeva i bolesti uzrokovane s C. difficile u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu tijekom dvogodišnjeg razdoblja.