prikaz prve stranice dokumenta Uloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti
  Preuzmi
PDF 551.62 KB
diplomski rad
Uloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2020. urn:nbn:hr:105:068165
Lebo, Marija
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
KATEDRA ZA OBITELJSKU MEDICINU

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Lebo, M. (2020). Uloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:068165

Lebo, Marija. "Uloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:068165

Lebo, Marija. "Uloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:068165

Lebo, M. (2020). 'Uloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 30.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:068165

Lebo M. Uloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2020 [pristupljeno 30.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:068165

M. Lebo, "Uloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:068165

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:068165
Podaci o radu
NaslovUloga liječnika obiteljske medicine u praćenju bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti
Naslov (engleski)The role of family physician in monitoring patients with chronic obstructive pulmonary disease
AutorMarija Lebo
MentorKsenija Kranjčević (mentor)
Član povjerenstvaGoranka Petriček (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaVenija Cerovečki Nekić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaKsenija Kranjčević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
(KATEDRA ZA OBITELJSKU MEDICINU)
Zagreb
Datum i država obrane2020-07-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Obiteljska medicina
Sažetak
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) progresivna je upalna bolest koja zahvaća dišne puteve i plućni parenhim. Glavni rizični čimbenici za KOPB su pušenje, pasivno izlaganje duhanskom dimu te profesionalna izloženost organskim i anorganskim prašinama. Kronični upalni odgovor, koji je kod pacijenata s KOPB-om modificiran, uzrokuje patološke promjene dišnih puteva, plućnog parenhima i plućnih krvnih žila. Ove promjene dovode do sužavanja dišnih puteva, a posljedično i do ograničenja protoka zraka. Najčešći simptom KOPB-a je zaduha, a moguća je i pojava kašlja, a napredovanjem bolesti pacijenti sve teže podnose tjelesni napor. Zlatni standard u dijagnosticiranju i praćenju KOPB-a je spirometrija. Nakon dijagnoze, potrebno je procijeniti u kojoj se GOLD skupini po težini simptoma i opstrukcije pacijent nalazi, a zatim prema tome prilagoditi terapiju. U procjeni stadija bolesti koriste se i razni upitnici. Egzacerbacije KOPB-a i komorbiditeti koji ga prate pogoršavaju kliničku sliku, cjelokupno pacijentovo zdravlje i kvalitetu života. Terapija KOPB-a temelji se na bronhodilatatorima, a u nekim slučajevima dodaju se inhalacijski kortikosteroidi. Nefarmakološke metode uključuju prestanak pušenja kao najvažniju mjeru, plućnu rehabilitaciju, cijepljenje protiv gripe i pneumokoka, edukaciju o samozbrinjavanju bolesti i terapiju kisikom u pojedinih pacijenata. U praćenju pacijenata koji boluju od KOPB-a liječnici obiteljske medicine imaju ključnu ulogu. Dugogodišnje poznavanje pojedinog pacijenta i njegovog odnosa prema vlastitoj bolesti prednost je koju nemaju specijalisti na sekundarnoj ili tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Ipak, i liječnici obiteljske medicine suočavaju se s brojnim problemima u praćenju, poput nedostatka vremena za kvalitetne konzultacije te nesuradljivosti i zanemarivanja bolesti od strane samog pacijenta.
Sažetak (engleski)
Chronic obstructive pulmonary disease (COPD) is a progressive inflammatory disease that affects the airways and lung parenchyma. The main risk factors for COPD are smoking, passive exposure to tobacco smoke and occupational exposure to organic and inorganic dusts. The chronic inflammatory response, which is modified in patients with COPD, causes pathological changes in the airways, pulmonary parenchyma, and pulmonary blood vessels. These changes lead to narrowing of the airways and consequently to the restriction of the airflow. The most common symptom of COPD is dyspnea, but coughing is also frequent. As the disease progresses, patients find it increasingly difficult to tolerate physical exertion. Spirometry is the gold standard in diagnosing and monitoring COPD. After the COPD is diagnosed, it is necessary to assess patient's GOLD group regarding the severity of the symptoms and airflow obstruction and to adjust therapy. Various questionnaires are also used to assess the stage of the disease. Exacerbations of COPD and the comorbidities worsen the clinical picture, the health status and patient's quality of life. COPD treatment includes various bronchodilators, and in some cases inhaled corticosteroids are prescribed. Nonpharmacological therapy consists of smoking cessation as the most important step, pulmonary rehabilitation, influenza and pneumococcal vaccination, self-management education and oxygen therapy. Family physicians play the key role in monitoring patients with COPD. Long-term knowledge of an individual patient and his attitude towards his own disease is an advantage that specialists at the secondary or tertiary level of health care do not have. However, family physicians also face a number of problems during the monitoring, such as lack of time for quality consultations, non-cooperative and unmotivated patients.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:068165
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-04-12 08:37:17