prikaz prve stranice dokumenta Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom
  Preuzmi
PDF 398.9 KB
diplomski rad
Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2020. urn:nbn:hr:105:491882
Kovač, Juraj Matej
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
KATEDRA ZA INFEKTOLOGIJU

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Kovač, J. M. (2020). Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:491882

Kovač, Juraj Matej. "Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:491882

Kovač, Juraj Matej. "Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:491882

Kovač, J. M. (2020). 'Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 24.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:491882

Kovač JM. Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2020 [pristupljeno 24.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:491882

J. M. Kovač, "Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:491882

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:491882
Podaci o radu
NaslovPosttransplantacijski limfoproliferativni sindrom uzrokovan Epstein-Barr-virusom
Naslov (engleski)Post-transplant lymphoproliferative disease caused by Epstein-Barr virus
AutorJuraj Matej Kovač
MentorAdriana Vince (mentor)
Član povjerenstvaDalibor Vukelić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaGoran Tešović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaAdriana Vince (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
(KATEDRA ZA INFEKTOLOGIJU)
Zagreb
Datum i država obrane2020-07-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Infektologija
Sažetak
Posttransplantacijski limfoproliferativni sindrom najčešća je komplikacija presadbe solidnih organa i krvotvornih matičnih stanica. U više od polovice svih slučajeva bolest je povezana s infekcijom Epstein-Barrinim virusom, ubikvitarnim patogenom kojim budu inficirane gotovo sve odrasle osobe. Virus je poznatiji kao uzročnik infektivne mononukleoze, a povezuje se i s nastankom raznih drugih bolesti, poput Burkittova limfoma, nazofaringealnoga karcinoma i Hodgkinova limfoma. Bolest se češće javlja u pedijatrijskoj populaciji, a s obzirom na vrstu presatka pogođeniji su primatelji solidnih organa nego primatelji krvotvornih matičnih stanica. Rizični čimbenici uključuju mladu ili stariju životnu dob te predtransplantacijsku seronegativnost na virusne antigene. Sindrom se morfološki klasificira u četiri tipa – nedestruktivni, polimorfni, monomorfni i tip klasičnoga Hodgkinova limfoma – a prema vremenu nastanka dijeli se na rani i kasni oblik. U kliničkoj slici dominiraju sustavni simptomi i znakovi poput vrućice, umora, grlobolje, gubitka tjelesne mase, anoreksije, mučnine i povraćanja, te simptomi i znakovi vezani uz presadak. Bolest se prvenstveno dijagnosticira patohistološkim nalazom, a od koristi su i radiološka te endoskopska dijagnostika. Praćenje titra virusne DNA pokazalo se nezaobilaznim ne samo u dijagnostici nego i u prevenciji i liječenju bolesti. Terapija se razlikuje između bolesnika s organskim i matičnostaničnim presatkom. Nastanak bolesti nastoji se spriječiti predtransplantacijskom kemoprofilaksom i imunoprofilaksom te posttransplantacijskim praćenjem EBV-viremije uz smanjenje imunosupresije i primjenu rituksimaba. Rituksimab čini i prvu liniju liječenja nastale bolesti. U ostale terapijske opcije ubrajaju se radioterapija, kirurška ekscizija, kemoterapija te primjena citotoksičnih limfocita T.
Sažetak (engleski)
Post-transplant lymphoproliferative disease is the most frequent complication of both solid organ and hematopoetic stem cell transplantation. More than half of the cases of the disease are associated with Epstein-Barr virus infection. The ubiquitous virus infects virtually all adults. It is better known as the cause of infectious mononucleosis and is associated with many other illnesses, such as Burkitt lymphoma, nasopharyngeal carcinoma and Hodgkin lymphoma. The disease occurs more frequently in pediatric population and solid organ transplant recipients are affected more often than stem cell transplant recipients. Risk factors include young or older age and pre-transplant viral seronegativity. Based on its morphology, the disease is classified into four categories – non-destructive, polymorphic, monomorphic and classic Hodgkin lymphoma. With regards to the onset, the disease can be either early-onset or late-onset. The clinical presentation is characterised by systemic signs and symptoms, such as fever, malaise, sore throat, weight loss, anorexia, nausea and vomiting, and allograft-specific symptoms. The diagnosis is primarily made with pathohistology, although radiologic and endoscopic techniques may also be of use. Viral load monitoring has proved itself valuable not only in diagnosis but also in disease prevention and therapy. The treatment is different in solid organ transplant recipients compared to stem cell transplant recipients. Prevention of the disease consists of pre-transplant chemoprophylaxis and immunoprophylaxis, and post-transplant viral load monitoring combined with reduction in immunosuppresion and rituximab. Rituximab is the first line therapy. Other treatment options include radiotherapy, surgical excision, chemotherapy, and cytotoxic T lymphocytes.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:491882
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-04-14 07:30:16