Još uvijek se ne zna mnogo o epidemiologiji i pojavnosti određenih etioloških čimbenika u podlozi bronhiektazija koje nisu povezane s cističnom fibrozom. Točno određivanje etiologije bronhiektazija, odnosno identifikacija bolesti koja je njihov najvjerojatniji uzrok, jedan je od najvažnijih čimbenika za uspješno liječenje i praćenje pacijenata. Iz tih je razloga nastala paneuropska mreža – EMBARC. EMBARC za ciljeve postavlja promicanje kliničkih istraživanja i edukaciju o bronhiektazijama, a centralni dio projekta predstavlja registar pacijenata s bronhiektazijama. Temeljem etičke dopusnice KBC-a Zagreb i informiranog pristanka pojedinog bolesnika, u EMBARC se upisuju i podaci o pacijentima s bronhiektaztijama liječenima u Klinici za plućne bolesti „Jordanovac“, KBC-a Zagreb. U ovom diplomskom radu su analizirani podaci o etiološkom spektru u podlozi bronhiektazija u tih pacijenata te uspoređeni rezultati naše kohorte s rezultatima objavljenima u drugim europskim centrima. U 65 bolesnika s bronhiektazijama (33 žene, 32 muškarca), etiologija je identificirana u 93,85%, dok je preostalih 6,15% proglašeno idiopatskim bronhiektazijama. Najčešće etiologije su postinfektivne bronhiektazije (35,38%), kronična opstruktivna plućna bolest (16,9%), astma (10,76%), posttubuerkulozne bronhiektazije (9,23%), imunodeficijencije (4,6%) i Kartagenerov sindrom (4,6%). Nekoliko razlika uočeno je prilikom usporedbe s drugim europskim kohortama. Glavna razlika je u postotku idiopatskih bronhiektazija (40% u EU vs. 6,15%). Rijetki sindromi, poput Kartagenerovog sindroma, i posttuberkulozne bronhiektazije pronađene su češće u našoj kohorti dok su ostali rezultati slični rezultatima drugih Europskih centara.