prikaz prve stranice dokumenta Povezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara
  Preuzmi
PDF 1.04 MB
disertacija
Povezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2022. urn:nbn:hr:105:288754
Kern, Ivana
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Kern, I. (2022). Povezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara (Disertacija). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:288754

Kern, Ivana. "Povezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:288754

Kern, Ivana. "Povezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:288754

Kern, I. (2022). 'Povezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara', Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 23.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:288754

Kern I. Povezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara [Disertacija]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2022 [pristupljeno 23.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:288754

I. Kern, "Povezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara", Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:288754

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:288754
Podaci o radu
NaslovPovezanost pojedinih dijagnostičkih parametara metaboličkoga sindroma s težinom i ishodom ishemijskoga moždanoga udara
Naslov (engleski)Connection of certain diagnostic parameters of metabolic syndrome with severity and outcome of ishaemic stroke
AutorIvana Kern
MentorZdravka Poljaković (mentor)
Član povjerenstvaVanja Bašić Kes (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDario Rahelić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaVida Demarin (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Zagreb
Datum i država obrane2022-03-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Neurologija
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak
Uvod: metabolički sindrom definiran je kao skup međusobno povezanih čimbenika koji značajno povećavaju rizik obolijevanja od srčano-žilnih bolesti, uključujući moždani udar. Cilj ovog doktorskog rada jest istražiti povezanost metaboličkog sindroma i njegovih dijagnostičkih parametara s težinom i ishodom moždanog udara nakon rekanalizacijskog liječenja. ----- Metode: doktorskim radom obuhvaćena su 94 bolesnika, koji su podijeljeni u dvije skupine: na one s metaboličkim sindromom (N = 47) i one bez metaboličkog sindroma (N = 47). U svakoj skupini analizirani su demografski podaci, čimbenici rizika, individualni parametri za metabolički sindrom, antropometrijske karakteristike, težina moždanog udara (klinička slika, neuroslikovna obrada, laboratorijski podaci), metoda rekanalizacijskog liječenja (tromboliza i/ili trombektomija), stupanj rekanalizacije krvnih žila i komplikacije tijekom akutnog bolničkog liječenja. Kasni ishod liječenja (tijekom 12-mjesečnog praćenja) izražen je modificiranom Rankin skalom, procjenom funkcionalnosti paretične ruke, procjenom hoda, mogućnošću samostalne brige o sebi, brojem dana provedenim na fizikalnoj terapiji te pojavom velikih srčano-žilnih događaja. Metabolički sindrom potvrđen je ako bolesnik ima tri od pet čimbenika prema smjernicama National Cholesterol Education Program (NCEP). P vrijednost < 0,05 smatrana je statistički značajnom. ----- Rezultati: unatoč činjenici da nije bilo statistički značajne razlike u težini moždanog udara te stupnju rekanalizacije krvnih žila između dviju skupina ispitanika, ispitanici s meta-boličkim sindromom češće su morali koristiti pomagala prilikom izvođenja radnji s paretičnom rukom (P = 0,027). Ispitanici bez metaboličkog sindroma češće su hodali bez pomagala (P = 0,020). Pacijenti s metaboličkim sindromom bili su manje u mogućnosti samostalno brinuti o sebi (44,4 % prema 75 %, P = 0,031) te su provodili više dana na fizikalnoj terapiji (medijan 30,0 prema 16,5; P = 0,043). ----- Zaključak: metabolički sindrom u bolesnika nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara povezan je sa slabijim oporavkom funkcije zahvaćene ruke, slabijim oporavkom samostalnog hoda, manjom mogućnošću samozbrinjavanja te većim brojem dana provedenih na fizikalnoj terapiji.
Sažetak (engleski)
Background: metabolic syndrome (MetS) is defined as a cluster of interrelated factors that significantly increase the risk of cardiovascular diseases, including stroke. The aim of this doctoral dissertation was to investigate the connection between MetS and its diagnostic criteria with the severity and outcome of stroke after recanalization therapy. ----- Methods: ninety four patients with acute ischemic stroke were included in the doctoral dissertation. Patients were categorized into two groups: with (N = 47) or without MetS (N = 47). Their demographic data, medical history, individual criteria for MetS, anthropometric characteristics, stroke severity (NIHSS, neuroimaging criteria, laboratory), recanalization treatment method (thrombolysis and/or trombectomy), recanalization rate, and in-hospital complications rate were analysed. Late outcome (in 12-months follow up) was measured by modified Rankin scale (mRS), followed by functional evaluation of plegic hand, walking assessment, self-care ability, physical therapy days and major adverse cardiovascular events. MetS was determined, in case the participant had three of the five criteria using National Cholesterol Education Program (NCEP) guidelines. ----- Results: 92.6 % of all patients had hypertension and 63.8 % were obese. Despite the fact that there were no statistically significant differences in stroke severity and/or recanalization rate between two groups, MetS patients had to use devices more, while performing hand functions (P = 0.027). Nonassisted walking was proved to be more frequent among patients without MetS (P = 0.020). MetS patients proved less ability for self-care (44.4 % vs. 75 %, P = 0.031) and spent more days in physical therapy (median 30.0 vs. 16.5, P = 0.043). ----- Conclusion: MetS in post-stroke patients is related with poorer recovery of hand function, walking, selfcare ability and more days spent in physical therapy.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:288754
Studijski programNaziv: Biomedicina i zdravstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Opseg100 str.
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-03-29 09:05:34