Sažetak | This paper concerns itself with the topic of SARS-CoV-2, the immune system, their relationship and the risk factors that might be involved and affect the eventual prognosis of a person having the disease. With a wide range of symptomatology and a pathophysiology that is still not completely clear. The only medical treatment currently available today is Dexamethasone which is given to hospitalized patients with respiratory difficulties and how exactly does dexamethasone act in this context is not completely clear. For this reason it is important to try and elucidate how exactly SARS-CoV-2 acts and interacts with the immune system, in order to perhaps find a new pharmacological target for treatment or, at least, to further clarify the cellular processes and interactions occurring when a patient is infected with SARS-CoV-2. In this work ideas that not only concerning the cellular biology will be explored but also ones related to the population level such as mass immunization and the difference between passive and natural immunity, T cell Assay and IGRA use for the purpose of screening individuals at risk, different cytokine and interferon profiles and their connection with different disease prognoses. It is crucial for knowledge to be known and further taught to medical professionals and even to the population to some extent so that more people will know what the possible consequences of the disease are and what are the chances of different people with different risk factors to have a clinical picture with a certain progression and prognosis. |
Sažetak (hrvatski) | Ovaj rad bavi se temom SARS-CoV-2, imunološkim sustavom, njihovim međusobnim odnosom i čimbenicima rizika koji bi mogli biti uključeni i utjecati na konačnu prognozu oboljele osobe.
Zbog širokog raspona različitih simptoma i fiziologije, ova poveznica još nije u potpunosti razjašnjena. Trenutno jedini raspoloživ tretman je deksametazon, koji se daje hospitaliziranim pacijentima s respiratornim poteškoćama. Zasad još nije razjašnjeno kako deksametazon djeluje u tom kontekstu.
Upravo zbog tog razloga važno je da pokušamo razjasniti kako SARS-CoV-2 djeluje i stupa u interakciju sa imunološkim sustavom, kako bi se pronašao novi farmakološki cilj za liječenje, ili, barem, kako bi se dodatno razjasnili stanični procesi i međudjelovanja koja se događaju kada je pacijent zaražen virusom SARS-CoV-2.
U ovom će se radu istraživati ideje koje se ne odnose samo na staničnu biologiju, već i ideje koje se odnose na razinu populacije, kao na primjer masovna imunizacija, te razlika između pasivnog i prirodnog imuniteta, ‘Test T stanica’ i ‘IGRA’ u svrhu probira osoba sa rizikom, različiti profili citokina i interferona, te njihova povezanost sa različitim prognozama bolesti.
Ključno je da se ovakvo znanje podučava medicinskim stručnjacima, pa čak, u određenoj mjeri, i općoj populaciji, kako bi više ljudi bilo upoznato sa mogućim posljedicama navedene bolesti, te da bi znali kakve su vjerojatnosti da će ljudi sa određenim čimbenicima rizika imati određenu kliničku sliku, razvoj bolesti, te u konačnici i prognozu. |