Naslov Secondary Parkinsonism Naslov (hrvatski) Sekundarni parkinsonizam Autor Kilian Felix Wieland Mentor Srđana Telarović (mentor)Član povjerenstva Srđana Telarović (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Zdravka Poljaković-Skurić (član povjerenstva)Član povjerenstva Mario Habek (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2021-11-16, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Parkinson’s Disease is the second most prevalent neurodegenerative disorder after Alzheimer’s. In the context of an aging population, the incidence rates are set to rise even more. At the same time, Parkinson’s Disease is a highly heterogeneous disorder, a real challenge in diagnosis and treatment. First mentioned in 1817, it is defined by the classical triad of resting tremor, bradykinesia, and rigidity. Besides the primary, idiopathic Parkinson’s Disease, different atypical parkinsonian syndromes and numerous secondary causes have been identified. In this review, we focused primarily on the secondary etiologies of parkinsonism, which are both a challenge and a chance for efficient treatment of Parkinson’s Disease. The most prevalent secondary etiologies include vascular, drug-induced parkinsonism, tumors, neuroinflammation, and metabolic dysregulation. We discussed the features that help identify and differentiate each entity and showed points for further research. In the context of current exclusively symptomatic treatment of parkinsonism with dopaminergic therapy, identifying underlying, treatable causes is extremely important. Neuroimaging is the diagnostic modality of choice since most etiologies of secondary parkinsonism show specific changes on magnetic resonance imaging scans. Furthermore, investigating the pathophysiologic processes of the etiologies of secondary parkinsonism could help understand the disease progression and show possible treatment strategies in future research.
Sažetak (hrvatski) Parkinsonova bolest je drugi najrašireniji neurodegenerativni poremećaj nakon Alzheimerove bolesti. U kontekstu sve većeg starenja stanovništva, incidencija bolesti još više raste. U isto vrijeme, Parkinsonova bolest je visoko heterogeni poremećaj, a samim time i veliki izazov u dijagnozi i liječenju. Prvi puta opisana 1817. Godine, definirana je klasičnom trijadom tremora, bradikinezije i ukočenosti. Osim primarne, idiopatske Parkinsonove bolesti, identificirani su različiti atipični parkinsonijski sindromi i brojni sekundarni uzroci. U ovom smo se pregledu usredotočili prvenstveno na sekundarne etiologije parkinsonizma, koje su i izazov i prilika za učinkovito ralikovanje, a samim time I liječenje Parkinsonove bolesti. Najčešći sekundarne uzroci uključuju vaskularni, lijekovima-inducirani parkinsonizam, tumore, upalne bolesti središnjeg živčanog sustava i metaboličku disregulaciju. Razmatrane su značajke koje pomažu u prepoznavanju i razlikovanju svakog entiteta i prikazani su ciljevi za daljnja istraživanja. U kontekstu trenutnog, isključivo simptomatskog liječenja parkinsonizma dopaminergičkom terapijom, identificiranje primarnih, a time I lječivih uzroka je izuzetno važno. Slikovne pretrage mozga su dijagnostička metoda izbora, jer većina uzroka sekundarnog parkinsonizma pokazuje specifične promjene na skeniranju magnetskom rezonancijom. Nadalje, istraživanje patofizioloških procesa etiologije sekundarnog parkinsonizma moglo bi pomoći u razumijevanju napredovanja bolesti i pokazivanju mogućih strategija liječenja u budućim istraživanjima.
Ključne riječi
Parkinson Disease
Hypokinesia
Tremor
Parkinsonian Disorders
Neurodegenerative Diseases
Ključne riječi (hrvatski)
Parkinsonova bolest
Hipokinezija
Tremor
Parkinsonovi poremećaji
Neurodegenerativne bolesti
Jezik engleski URN:NBN urn:nbn:hr:105:136336 Studijski program Naziv: Medicina (na engleskom jeziku) Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2022-12-29 09:35:24
