prikaz prve stranice dokumenta Poremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom
  Preuzmi
PDF 516.5 KB
diplomski rad
Poremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2022. urn:nbn:hr:105:366821
Crljić, Jelena
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Crljić, J. (2022). Poremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:366821

Crljić, Jelena. "Poremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:366821

Crljić, Jelena. "Poremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:366821

Crljić, J. (2022). 'Poremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 27.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:366821

Crljić J. Poremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2022 [pristupljeno 27.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:366821

J. Crljić, "Poremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:366821

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:366821
Podaci o radu
NaslovPoremećaji metabolizma glukoze kod bolesnika s plućnom embolijom
Naslov (engleski)Glucose metabolism disorders in patients with pulmonary embolism
AutorJelena Crljić
MentorVelimir Altabas (mentor)
Član povjerenstvaMaja Baretić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarko Jakopović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaVelimir Altabas (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
(KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU)
Zagreb
Datum i država obrane2022-07-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Sažetak
Plućna embolija treći je najčešći uzrok smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. U najvećem broju slučajeva riječ je o komplikaciji duboke venske tromboze. To je životno ugrožavajuće stanje, koje je česta dijagnoza u hitnim ambulantama. Prezentira se različitom kliničkom slikom, a karakteristično bolovima u prsima, tahikardijom, tahipnejom i dispnejom. Plućna embolija može biti i potpuno asimptomatska, ali isto tako može uzrokovati i iznenadnu smrt. Postoje mnoge dijagnostičke pretrage koje pomažu u dijagnozi plućne embolije, ali je ključna MSCTA. Terapija se sastoji od antikoagulacije, reperfuzije i kardiopulmonalne potpore. Antikoagulantna terapija uglavnom uključuje niskomolekularni heparin i varfarin ili direktne oralne antikoagulantne lijekove. Uslijed akutnog nastupa plućne embolije dolazi do poremećaja u metabolizmu glukoze, koji se očituje kao stresna hiperglikemija. Riječ je o stanju privremenog povišenja glukoze u krvi u sklopu akutnog stresnog odgovora te se dijagnosticira rutinskom pretragom glukoze u plazmi. Još uvijek ne postoji univerzalna definicija granične vrijednosti glukoze koja bi označavala stresnu hiperglikemiju i optimalna terapija stresne hiperglikemije još nije utvrđena. Međutim, u većini slučajeva liječenje se temelji na nekom obliku inzulinske terapije. Stresna hiperglikemija je povezana s lošijim ishodima kod mnogih akutnih stanja pa tako i plućne embolije. Njeno se točno dijagnostičko i prognostičko značenje u plućnoj emboliji još uvijek istražuje.
Sažetak (engleski)
Pulmonary embolism is the third most common cause of death from cardiovascular diseases. In most cases it is a complication of a deep venous thrombosis. It is a life-threatening state that is often diagnosed in emergency rooms. It presents itself with various different clinical presentations, but characteristically with chest pain, tachycardia, tachypnea and dyspnea. Pulmonary embolism can also be completely asymptomatic, but it can also cause sudden death. There are many diagnostic methods that help diagnose pulmonary embolism, but the key method is MSCTA. The therapy consists of anticoagulation, reperfusion and cardiopulmonary support. Anticoagulant therapy mostly includes low-molecular-weight heparin and warfarin or direct oral anticoagulants. During an acute onset of pulmonary embolism there is a disruption in glucose metabolism that presents itself as a stress hyperglycemia. It is a transitory elevation of blood glucose that's part of an acute stress response and it is diagnosed with a routine plasma glucose test. A universally defined cut-off point for stress hyperglycemia still does not exist and the optimal therapy for stress hyperglycemia has not yet been determined. However, in most cases treatment is based on some form of insulin therapy. Stress hyperglycemia is associated with negative outcomes in many acute states as well as pulmonary embolism. Its diagnostic and prognostic value in pulmonary embolism is still being researched.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:366821
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-01-04 11:05:44