Cilj: Cilj ovog rada bio je istražiti i procijeniti, polazeći od socio-epidemiološkog i socio-ekološkog pristupa, utjecaje individualnih i društveno-okolišnih čimbenika na intenzitet i učestalost konzumacije alkoholnih pića u šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj te utvrditi populaciju učenika sklonih nastanku ovisnosti o alkoholu i ispitati njihova prepoznatljiva obilježja. ----- Materijali i metode: Za potrebe ovoga rada korišteni su podatci presječnog istraživanja „Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima“ (ESPAD) provedenog 2019. godine. U analizu je bilo uključeno 2772 učenika, koji su u godini istraživanja navršili 16 godina. Provedena je multivarijatna analiza po spolu i socio-ekonomskoj grupi za konzumaciju alkohola u posljednjih 12 mjeseci, opijanje u posljednjih 12 mjeseci te analiza prediktora za sklonost ovisnosti o alkoholu. ----- Rezultati: Prijatelji koji piju, pušenje u posljednjih 30 dana i uzimanje marihuane barem jednom u životu, pokazali su se konzistentnim prediktorima konzumacije alkohola i opijanja. Uloga oca pokazala se značajnim protektivnim čimbenikom za opijanje i u mladića i u djevojaka. Za 33 % manji izgled opijanja imali su mladići koji imaju oca visokog obrazovanja i djevojke koje su zadovoljne odnosom s ocem. Učenika sklonih ovisnosti o alkoholu bilo je 7,2 %, a učenici muškog spola bili su u većem riziku. Najjači prediktor za sklonost ovisnosti o alkoholu činili su prijatelji koji se opijaju, povećavajući omjer izgleda za 3,3 puta. ----- Zaključak: Rezultati ukazuju na dosljedan utjecaj vršnjaka kao prediktora svih istraženih razina pijenja alkohola (pijenje, opijenost, sklonost ovisnosti o alkoholu) i potvrđuju neke prediktore specifične za spol i socio-ekonomsku grupu. Denormalizacija i jačanje otpornosti te vještina donošenja odluka trebali bi biti u središtu preventivnih programa usmjerenih na konzumaciju alkohola u adolescenata.