| Sažetak | Kompleksnost odnosa anatomskih struktura lubanjske osnovice, stražnje lubanjske jame i kraniocervikalnoga prijelaza zahtjeva iznimno točno poznavanje njihovih međuodnosa za odabir najpovoljnijeg neurokiruškog pristupa u ove regije endokranija. U skupini bolesnika s Chiari I malformacijom ti su anatomski odnosi promjenjeni. Istraživanjem smo obuhvatili 32 bolesnika s Chiari I malformacijom te kontrolnu skupinu od 200 zdravih ispitanika, oba spola, u dobi od 22 do 73 odnosno 83 godine. Sa svrhom istraživanja anatomskih značajki uspoređujući ih između bolesnika s Chiari I malformacijom i kontrolne skupine zdravih ispitanika, razložili smo utjecaj sfenoidnog kuta na međuodnos koštanih struktura stražnje lubanjske jame i kraniocervikalnoga prijelaza spram cerebelarnih tonzila i moždanog debla. Mjerenja su izvršena u transverzalnom, sagitalnom i koronarnom presjeku MR snimki u T1 i T2 vremenu, te smo ih podjelili na mjere kuteva (sfenoidni kut (SF kut) i tentorij basion kut (TB kut), mjere duljine (duljina klivusa i duljina tentorija) te mjere udaljenosti (incizure teontorija i basiona (T-B), udaljenost najniže točke cerebelarnih tonzila i McRaeove linije (T-Mc), udaljenost basiona i opisthiona (B-O), udaljenost najviše točke densa aksisa i Chamberlainove linije (D-C), udaljenost najviše točke densa akisa i McRaeove linije (D-Mc), udaljenost najniže točke cerebelarnih tonzila i gornjeg prednjeg luka atlasa (T-A), udaljenost lijevog i desnog stražnjeg ruba unutarnjeg slušnog otvora (L-D-USO), udaljenost lijevog i
desnog spoja piramide i klivusa (L-D-P-K), udaljenost lijevog i desnog spoja transverzalnog i sigmoidnog sinusa (L-D-TS-SS), transverzalni promjer foramena magnuma (TPFM) te udaljenost donjeg ruba ponsa i basiona (P-B)). Od svih navedenih mjera statistički značajnu razliku dobili smo kod SF kuta (koji je veći u bolesnika s Chiari I malformacijom), duljine klivusa (koji je kraći u bolesnika s Chiari I malformacijom), mjere udaljenosti incizure tenorija i basiona (koja je kraća u bolesnika s Chiari I alformacijom), basion opisthion mjere (koja je kraća u bolesnika s Chiari I malformacijom), mjere udaljenosti najviše točke densa aksisa i McRaeove linije (koja je također kraća u bolesnika s Chiari I malformacijom), udaljenost najniže točke cerebelarnih
tonzila i gornjeg prednjeg luka atlasa (T-A mjera koja je kraća u bolesnika s Chiari I malformacijom), mjere udaljenosti lijevog i desnog spoja piramide i klivusa (L-D-P-K mjere, također kraće u bolesnika s Chiari I malformacijom), te mjere udaljenosti donjeg ruba ponsa i basiona (P-B mjera, također kraća u bolesnika s Chiari I malformacijom). Kut angulacije lubanjske osnovice (SF kut) u korelaciji s drugim mjerenim vrijednostima pokazuje najznačajniju korelaciju s mjerom udaljenosti lijevog i desnog spoja piramide i klivusa (L-D-P-K). Kod bolesnika s Chiari I malformacijom navedena korelacija je pozitivna što znači ako se poveća vrijednost SF kuta povećat će se i mjera udaljenosti lijevog i desnog spoja piramide i klivusa. Rezultati dobiveni našim istraživanjem pokazali su važnost SF kuta u formiranju struktura stražnje lubanjske jame i kraniocervikalnoga prijelaza i u kontrolnoj skupini zdravih ispitanika, ali i posebice u skupini bolesnika s Chiari I malformacijom. Vrijednost SF kuta kao i oblik te izgled sfenoidnog sinusa uvelike je važan kod pristupa na srednju lubanjsku osnovicu transsfenoidnim putem gdje oblik i pneumatizacija sfenoidnog sinusa određuju i mogućnost opsežnosti kirurškog uklanjanja patoloških lezija. Sfenoidni kut predstavlja bitnu anatomsku odrednicu kod planiranja i odabira najpovoljnijeg kirurškog pristupa na bazu lubanje, stražnju lubanjsku jamu i kraniocervikalni prijelaz. Tentorij basion kut također predstavlja bitan kut u planiranju operacija supracerebelarnim infratentorijskim pristupom na mozgovno deblo, ali i kod ostalih pristupanja u stražnju lubanjsku jamu. Rezultati navedenih mjerenja u ovom istraživanju predstavljaju bitne parametre kod odabira najpovoljnijeg neurokirurškog pristupa za rješavanje problema Chiari I malformacije, a i drugih neurokirurških supstrata u stražnjoj lubanjskoj jami i lubanjskoj osnovici. |
| Sažetak (engleski) | The complexity of the relationship between the anatomical structures of the cranial base, the posterior cranial fossa and the craniocervical transition requires extremely accurate knowledge of their interrelationships in order to select the most favorable neurosurgical approach to these regions of the endocranium. In the group of patients with Chiari I malformation, these anatomical relationships were changed. This research included 32 patients with Chiari I malformation and a control group of 200 healthy subjects. With the aim of investigate anatomical features comparing them between patients with Chiari I malformation and a control group of healthy subjects, we analyzed the influence of the sphenoid angle on the relationship between the bony structures of the posterior cranial fossa and the craniocervical transition to the cerebellar tonsils and brainstem. Measurements were made in transverse, sagittal and coronal sections of MR images in T1 and T2 time, and we divided them into angle measurements, length measurements and distance measures. The results of the mentioned measurements in this research represent important parameters when choosing the most favorable neurosurgical approach to solve the problem of Chiari I malformation, as well as other neurosurgical substrates in the posterior cranial fossa and skull base. |
