prikaz prve stranice dokumenta Vrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme
  Preuzmi
PDF 619.09 KB
diplomski rad
Vrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2019. urn:nbn:hr:105:087708
Konecki, Liljana
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Konecki, L. (2019). Vrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:087708

Konecki, Liljana. "Vrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:087708

Konecki, Liljana. "Vrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:087708

Konecki, L. (2019). 'Vrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 08.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:087708

Konecki L. Vrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2019 [pristupljeno 08.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:087708

L. Konecki, "Vrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:087708

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:087708
Podaci o radu
NaslovVrijednost testa za kontrolu astme i frakcije izdahnutog dušičnog oksida u dijagnostici i praćenju astme
Naslov (engleski)Value of asthma control and fraction of exhaled nitric oxide in diagnosis and monitoring of asthma
AutorLiljana Konecki
MentorGordana Pavliša (mentor)
Član povjerenstvaSanja Popović-Grle (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAndrea Vukić Dugac (član povjerenstva)
Član povjerenstvaGordana Pavliša (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Zagreb
Datum i država obrane2019-09-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Sažetak
Uvod: Astma je heterogena kronična upalna bolest dišnih putova s velikim individualnim razlikama u manifestacijama i odgovoru na primijenjeno liječenje. U praćenju bolesti potrebno je redovito procjenjivati stupanj kontrole bolesti što uključuje procjenu kontrole simptoma, rizika nastupa akutnog pogoršanja, mjerenje plućne funkcije, provjeru pravilnosti tehnike inhaliranja lijeka, suradljivosti s liječenjem, otkrivanje komorbiditeta koji doprinose pogoršanju tegoba i kvalitete života. Vrijedan alat za procjenu stupnja kontrole simptoma je upitnik o kontroli astme (ACT). Frakcija izdahnutoga dušikovog oksida (FeNO) neinvazivni je marker upale u astmi i može se koristiti za praćenje upale u dišnim putevima. Cilj: Cilj ovog istraživanja je odrediti vrijednosti ACT i FeNO testa u procjeni kontrole astme i učinkovitosti terapije, te ocijeniti povezanost rezultata ACT-a i FeNO-a. Metode: U istraživanje je uključeno 39 bolesnika (22 žene (56%) i 17 muškaraca (44%)) prosječne dobi 51 ± 16.7 godina s nekontroliranom astmom prema smjernicama Globalne inicijative za astmu (GINA), što je zahtijevalo intenziviranje liječenja. Svaki je ispitanik samostalno ispunio ACT, te je provedeno FeNO testiranje. Na sljedećem kontrolnom pregledu, koji je uslijedio barem mjesec dana nakon korekcije liječenja, ispitanici su ponovno samostalno ispunili ACT upitnik i provedeno je FeNO testiranje. Rezultati: Prosječna vrijednost ACT prije promjene liječenja iznosila je 15.5 ± 5.1, a kontrolna vrijednost 22.5 ± 3.5 (p< 0.01). Prosječna vrijednost FeNO testa prije promjene terapije iznosila je 109.2 ± 63.7, a nakon promjene terapije 59.3 ± 47.7 (p< 0.01). Nije nađeno statistički značajne povezanosti između rezultata ACT-a i FeNO-a prije promjene terapije (p= 0,116), kao ni nakon korekcije terapije (p= 0,378). Zaključak: Naše istraživanje je pokazalo da se vrijednosti ACT i FeNO značajno poboljšavaju nakon intenziviranja liječenja astme. Iako nije nađeno značajne povezanosti između vrijednosti ACT-a i FeNO-a, radi se o vrijednim parametrima od kojih svaki mjeri različiti aspekt astme. Njihova kombinacija s drugim kliničkim parametrima omogućuje nam kompletniju procjenu i monitoriranja stupnja kontrole astme.
Sažetak (engleski)
Introduction: Asthma is a heterogeneous chronic airway inflammatory disease with large individual differences in manifestations and treatment response. In the disease monitoring, it is necessary to regularly assess the degree of symptom control, future risk of adverse outcomes, lung function, inhaler technique, medication adherence, and to detect comorbidities that can contribute to symptom burden and poor quality of life. A valuable tool for assessing the degree of symptom control is the Asthma Control Test (ACT). Fraction of exhaled nitric oxide (FeNO) is a noninvasive method which enables to evaluate the degree of airway inflammation in asthma. Objective: The aim of this study was to evaluate the values of ACT and FeNO in assessing asthma control and treatment efficacy, and to evaluate the correlation between ACT and FeNO results. Methods: The study included 39 patients (22 women (56%) and 17 men (44%)), average age of 51 ± 16.7 years with uncontrolled asthma according to the Global Strategy for Asthma Management and Prevention (GINA), who required step-up treatment. Each subject completed the ACT and FeNO testing was performed. At the follow-up visit, which occurred at least one month after the treatment correction, ACT and FeNO testing were repeated. Results: The mean initial ACT value was 15.5 ± 16.7, and the mean control ACT value was 22.5 ± 3.5 (p< 0.01). The mean initial FeNO test value was 109.2 ± 63.7 ppb and the mean control FeNO value was 59.3 ± 47.7 ppb (p<0.01). No statistically significant correlation was found between initial and control ACT and FeNO results (p = 0.116 and 0.378, respectively). Conclusion: Our study has shown that ACT and FeNO values improved significantly after step-up treatment. Although no significant correlation was found between ACT and FeNO values, those are valuable parameters, each measuring a different aspect of asthma. Their combination, together with other clinical data, allows better assessment and monitoring of astma. .
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:087708
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-03-09 13:03:17