prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika
  Preuzmi
PDF 5.42 MB
disertacija
Utjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2012. urn:nbn:hr:105:384491
Erdeljić, Viktorija
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Erdeljić, V. (2012). Utjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika (Disertacija). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:384491

Erdeljić, Viktorija. "Utjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika ." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:384491

Erdeljić, Viktorija. "Utjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika ." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:384491

Erdeljić, V. (2012). 'Utjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika ', Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 18.05.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:384491

Erdeljić V. Utjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika [Disertacija]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2012 [pristupljeno 18.05.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:384491

V. Erdeljić, "Utjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika ", Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2012. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:384491

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:384491
Podaci o radu
NaslovUtjecaj primjene antimikrobne terapije na selekciju mikroorganizama koji produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (AmpC i ESBL) i ishod liječenja bolesnika
Naslov (engleski)The impact of antimicrobial consumption on the selection of extended-spectrum beta-lactamases producing (ESBL, AmpC) strains and on patients outcomes
AutorViktorija Erdeljić
VIAF: 5094160668017503560009
Mentor Igor Francetić (mentor)
Član povjerenstvanije dostupno (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Zagreb
Datum i država obrane2012-02-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		61 - Medicina
Sažetak
Bilježi se značajno povećanje učestalosti infekcija sojevima Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae koje produciraju beta-laktamaze proširenog spektra (ESBL), posebno u jedinicama intenzivne skrbi (JIL). Cilj ove studije bio je utvrditi lokalne čimbenike rizika za infekciju ESBL sojem, s naglaskom na definiranje uloge antibiotika . Studija je provedena u 3 JIL na 3 razine: 2) studija slučajeva s kontrolama; 1) ekološka studija, i 3) genotipizacija reprezentativnog uzorka izolata. Ekološka studija utvrdila je povezanost učestalosti izolacije ESBL sojeva s primjenom fluorokinolona i cefalosporina 3.generacije s vremenskim odmakom od 2 mjeseca. Potrošnja karbapenema, cefalosporina, aminoglikozida, glikopeptida i klindamicina također je bila značano povezana s prevalencijom ESBL izolata, bez vremenskog odmaka. Čimbenici rizika utvrđeni u studiji slučajeva s kontrolama bili su: dužina hospitalizacije u JIL, prethodna antibiotska terapija, broj propisanih antibiotika te prethodna primjena makrolida i fluorokinolona. Mortalitet i učestalost primjene neadekvatne antibiotske terapije bili su veći u grupi bolesnika s ESBL infekcijom. Genotipizacija izolata utvrdila je da su i selekcijski pritisak primjene antibiotika i horizontalni prijenos važni čimbenici rizika za infekciju ESBL sojem KP i EC. Rezultati ove studije potvrđuju da je primjena antibiotika najvažniji čimbenik rizika za ESBL infekciju, naglašavaju važnost i potrebu za racionalnom primjenom antibiotika, posebno fluorokinolona, uz strogo pridržavanje mjera kontrole infekcije.
Sažetak (engleski)
There is an increase in infections caused by extended-spectrum beta-lactamases (ESBL) producing strains of Escherichia coli and Klebsiella pneumoniae, especially in intensive care units (ICUs). The aim of this study was to identify local risk factors for ESBL infection, with emphasis on defining the position of antibiotics. This study was conducted in 3 ICUs at 3 levels: 2) case-control study; 1) ecological study, and 3) isolate genotipization. Ecological study demonstrated that the use of fluroquinolones and 3rd generation cephalosporins was significantly associated with the increase in frequency of ESBL strains isolation with a delay of 2 months. The use of carbapenems, piperacillin/tazobactam, cephalosporins, aminoglicosides, glycopeptides and clindamycin was also significantly associated with the frequency of ESBL KP/EC isolates, without delay. Risk factors for ESBL infection identified in the case-control study were: duration of ICU stay, previous antimicrobial therapy, number of prescribed antibiotics, previous use of macrolides and fluoroquinolones. Mortality and inadequate antimicrobial therapy were more frequent in the ESBL group. Isolate genotipization revealed that both selection pressure and horizontal transfer are important factors for ESBL infection. This study confirms that antibiotic consumption is the main risk factor for ESBL infection. Rational use of antibiotics, especially fluoroquinolones, is needed in the control of ESBL infections in ICUs, as well as strict adherence to infection control measures.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:384491
Studijski programNaziv: Biomedicina i zdravstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Opseg146 str.
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-05-05 06:45:55