Primarni karcinom pluća vodeći je uzrok smrti od karcinoma u svijetu, a Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom stopom incidencije i mortaliteta. U 80-85% slučajeva karcinoma pluća radi se o nemikrocelularnom karcinomu. Kod postavljanja dijagnoze, 65% bolesnika prezentira se s lokalno uznapredovalom ili metastatskom bolesti (stadij bolesti IIIB I IV) te je indicirano liječenje kemoterapijom s ciljem usporavanja napredovanja bolesti. Dvojna kemoterapija zasnovana na platini s jednogodišnjim preživljenjem od 20-25%, i dalje predstavlja osnovnu terapijsku opciju za većinu bolesnika te donosi bolje preživljenje i kvalitetu života u usporedbi sa simptomatskom palijativnim liječenjem. Radi boljeg izbora optimalnog liječenja koristi se niz prognostičkih i prediktivnih markera. Brojna ispitivanja u ovom području fokusiraju se na kliničke karakteristike tumora ili domaćina. Čimbenici poput stadija bolesti, gubitka tjelesne težine i performans statusa najčešće su korišteni i kao prediktivni indikatori medijana preživljenja nakon sistemskog liječenja. U ovom ispitivanju glavni je cilj bio utvrditi postoji li razlika u odgovoru na kemoterapijsko liječenje između bolesnika s normalnim i patološki promijenjenim vrijednostima sljedećih parametara: CRP, leukociti, fibrinogen, hemoglobin. Provedeno je retrospektivno kohortno ispitivanje u razdoblju od 1.1.2011. do 31.12.2011. godine u kojem je sudjelovalo ukupno 170 sudionika. Prikupljeni su podaci o dobi, spolu, patohistološkoj dijagnozi i stadiju bolesti te vrijednosti laboratorijskih parametara prije započinjanja kemoterapije koji su obuhvaćali broj leukocita, hemoglobin te fibrinogen. Dokumentirano je vrijeme početka liječenja kemoterapijom te radiološki odgovor na kemoterapiju prve linije prilikom reevaluacije bolesti. Također je izračunato vrijeme do progresije bolesti koje smo definirali kao vrijeme od početka liječenja do progresije bolesti nakon prve linije kemoterapije te ukupno vrijeme do završetka liječenja kemoterapijom definirano kao vrijeme od početka liječenja do završetka liječenja kemoterapijom. U ispitivanje je uključeno 170 ispitanika s karcinomom pluća ne-malih stanica, stadija bolesti IIIB i IV od čega 127 (74,7%) muškaraca i 43 (25,3%) žene, medijana (interkvartilnog raspona) dobi 64 (57-70) godine. Učinjenom analizom otkrivena je statistički značajna interakcija između CRP i fibrinogena, koja je bila statistički značajno povezana s progresijom bolesti kod reevaluacije nakon provedene prve linije kemoterapije. Univarijatnom analizom na izvornim, negrupiranim vrijednostima laboratorijskih parametara utvrđeno je da je jedinični porast leukocita povećavao izglede za progresiju bolesti kao odgovor na kemoterapiju. Multivarijatnom analizom utvrđeno je da je statistički značajan neovisni prediktor progresije bolesti kao odgovora na kemoterapiju fibrinogen dok je razina CRP bila marginalno statistički značajno povezana s progresijom bolesti (OR=0,98; 95% CI: 0,96-1,00; p=0,055). Utvrđena je statistički značajna interakcija između CRP i fibrinogena, koja je bila statistički značajno povezana s progresijom bolesti kod reevaluacije nakon provedene prve linije kemoterapije. Povezanost inicijalnog CRP s progresijom bolesti bila je statistički značajna, dok je izolirani doprinos fibrinogena bio na rubu statističke značajnosti. Zabilježena je značajna korelacija između povišene razine CRPa prije početka liječenja s lošijim ishodom liječenja sa statistički značajnom razlikom prosječne vrijednosti CRPa između bolesnika s kontrolom bolesti ili progresijom bolesti kod reevaluacije. Bolesnici s povišenom vrijednosti CRPa i niskom vrijednosti fibrinogena imali su veću vjerojatnost za progresiju bolesti kod reevaluacije, dok je u bolesnika s niskom vrijednosti CRPa prije početka liječenja zabilježen bolji odgovor na prvu liniju kemoterapije. Između razine CRP-a i vremena do progresije bolesti utvrđena je statistički značajna negativna povezanost. Drugim riječima, više razine CRP-a bile su povezane s manjim brojem mjeseci proteklih do progresije bolesti. U ovom ispitivanju nije utvrđena statistička značajnost omjera rizika za progresiju bolesti kod reevaluacije kod normalne ili snižene razine hemoglobina. Također, nije utvrđena statistički značajna razlika između odgovora na kemoterapiju pojedinih skupina prema histološkom tipu. Otkrića iz ovog ispitivanja potvrđuju kompleksnu interakciju karcinoma, upale i koagulacijske kaskade te podupiru vrijednosti povišene razine CRPa u predikciji odgovora na prvu liniju kemoterapije. Rezultati ovog istraživanja podupiru rastuće dokaze složene interakcije karcinoma i upalnog odgovora organizma s negativnim prediktivnim utjecajem na odgovor na liječenje prvom linijom kemoterapije u bolesnika s lokalno uznapredovalim i metastatskim karcinomom pluća ne-malih stanica te se CRP i fibrinogen mogu koristiti i kao dodatni prediktivni alat u donošenju strategije liječenja za ove bolesnike.