Cilj istraživanja: Glavni cilj istraživanja bio je uvid u epidemiologiju rotavirusnih genotipova koji uzrokuju akutni gastroenteritis u djece mlađe od 5 godina u trima regijama u Republici Hrvatskoj (Središnja, Sjeverna i Južna Hrvatska). Specifični ciljevi obuhvaćali su određivanje udjela pojedinih genotipova, analizu mogućih geografskih, dobnih i sezonskih razlika u distribuciji rotavirusnih genotipova, kao i analizu razlika u distribuciji genotipova između nozokomijalnih i domicilnih rotavirusnih infekcija. Također je procijenjena težina kliničke slike rotavirusnog gastroenteritisa pomoću Vesikarijeve i Clarkove ocjenske ljestvice za stupnjevanje težine bolesti te su analizirane moguće razlike u težini kliničke slike između pojedinih genotipova. Ispitanici i metode: U istraživanje su uključena djeca mlađa od 5 g. s dijagnozom akutnog gastroenteritisa, liječena u tri hrvatske bolnice (Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, Klinički bolnički centar Split i Županijska bolnica Čakovec) tijekom dvije godine (srpanj 2012.- srpanj 2014.g.). Prikupljeni su demografski i klinički podaci te je učinjena imunokromatografska analiza stolice na Rotavirus i Adenovirus. Svi imunokromatografski rotavirus pozitivni uzorci dalje su analizirani (lančana reakcija polimerazom i sekvenciranje) radi određivanja genotipa rotavirusa. Na temelju prikupljenih kliničkih podataka izračunata je težina kliničke slike pomoću Vesikarijeve i Clarkove ocjenske ljestvice. Rezultati: Među 822 genotipizirana rotavirusna uzorka udio globalno „čestih“ genotipskih kombinacija (G1P[8], G2P[4], G3P[8], G4P[8] i G9P[8]) bio je gotovo 89% ukupno te 81-95% među regijama. Najčešći genotip bio je G1P[8], ukupno (62%) i u svim regijama (57%, 64% i 77%). Prevalencija humano-humanih reasortanata bila je visoka (gotovo 8%), a G6 tip prvi put je opisan u Hrvatskoj. Nije bilo dobne razlike u distribuciji genotipova. Rotavirusna infekcija imala je izraženo sezonstvo u zimskim i ranim proljetnim mjesecima, a udio G1[P8], G2[P4] i G9[P8] mijenjao se u sezoni i izvan sezone. Vesikarijeva ocjenska ljestvica značajno je veći udio ispitanika svrstavala u skupinu teškog RVGE. Genotip G2P[8] bio je povezan s većim rizikom za teži tijek bolesti u odnosu na druge genotipove. Domicilni RVGE imali su teži tijek u odnosu na bolničke RVGE. Djeca starija od 12 mjeseci imala su veći rizik za teži tijek RVGE u odnosu na mlađe od 12 mjeseci. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja predstavljaju prevakcinalne podatke bitne za odluku o uvođenju rotavirusnog cjepiva u nacionalni imunizacijski program u Hrvatskoj. Distribucija rotavirusnih genotipova u Hrvatskoj slična je distribuciji u drugim razvijenim zemljama u prevakcinalnom razdoblju, s visokom prevalencijom globalno „čestih“ genotipova koji bi najvećim dijelom bili „pokriveni“ trenutno dostupnim cjepivima u Europi. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja i nadzor nad cirkulirajućim rotavirusnim genotipovima da bi se detektirale eventualne promjene u prevalenciji ili pojava novih genotipova.