Cilj ovog istraživanja bio je istražiti i opisati iskustvo bolesnika nakon preboljelog AKS u gradu Karlovcu o čimbenicima koji utječu na adherentnost uzimanja acetilsalicilne kiseline (ASK). Namjerni uzorak ispitanika prikupljen je (uzimajući u obzir uključne i isključne kriterije) putem 4 liječnika opće/obiteljske medicine (LOM) (2 zaposlenika Doma zdravlja Karlovac i 2 LOMa iz Karlovca u koncesiji) odabranih prigodnim uzorkovanjem. Podaci su prikupljeni diskusijom metodom fokus grupa koje su snimane diktafonom te je potom napravljen transkript intervjua. U svrhu analize i interpretacije podataka korištena je kvalitativna analiza sadržaja (engl. content analysis) kojom su proizašle dvije glavne teme i četiri koncepta te 27 kategorija: čimbenici koji utječu na adherentnost uzimanja ASK (čimbenici od strane samog lijeka, čimbenici od strane zdravstvenog osoblja, čimbenici od strane pacijenata) te očekivanja bolesnika od liječnika. Većina ispitanika u ovom istraživanju pokazala je zadovoljavajuću razinu znanja o djelovanju ASK. Sukladno izjavama ispitanika, negativni čimbenici adherentnosti su u najvećoj mjeri polifarmacija i multimorbiditet, a potom nuspojave ASK. Istaknuti su slijedeći pozitivni čimbenici adherentnosti ASK: edukacija bolesnika njemu razumljivim rječnikom od strane zdravstvenog osoblja, potom povjerenje, dostupnost i kontinuitet rada LOM-a. Nadalje, podrška obitelji, kao i tehnička pomagala tzv. „sorteri“ lijekova čimbenici su koji su također pridonijeli redovitosti uzimanja lijeka. Otežavajući čimbenik ponekad je bilo radno mjesto te osobne uloge i zadaci ispitanika. Osobni motivi istaknuti od ispitanika (želja za životom i održavanje zdravlja) također su poticali ispitanike u redovitom uzimanju ASK. Bolesnici su naveli slijedeća očekivanja od liječnika u cilju veće adherentnosti na ASK: savjetovanje i edukaciju od strane LOM-a u vezi ASK-e, potom kontinuitet skrbi, dostupnost kroz razne komunikacijske kanale, i dobar odnos s liječnikom te konzultaciju sa specijalistima sekundarne zdravstvene zaštite. U cilju ostvarenja dobre adherentnosti na uzimanje ASK (posredno i bolje sekundarne prevencije KVB), preporuka je da u pacijenata koji su preboljeli AKS liječnici u svakodnevnom radu osiguraju kontinuiranu skrb i dostupnost kroz više oblika konzultacija, grade terapeutski odnos baziran na povjerenju s pacijentima, komunikaciju prikladnim jezikom, ciklički obnavljaju znanje o ASK i razlozima njezina uzimanja u ovih pacijenata te osiguraju daljnju skrb i zajedničku suradnju sa specijalistima SKZZ u cilju sekundarne prevencije KVB.