prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1
  Preuzmi
PDF 1.15 MB
disertacija
Utjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2024. urn:nbn:hr:105:752168
Friščić, Tea
Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Friščić, T. (2024). Utjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1 (Disertacija). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:752168

Friščić, Tea. "Utjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:752168

Friščić, Tea. "Utjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:752168

Friščić, T. (2024). 'Utjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1', Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 22.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:752168

Friščić T. Utjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1 [Disertacija]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2024 [pristupljeno 22.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:752168

T. Friščić, "Utjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1", Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:752168

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:752168
Podaci o radu
NaslovUtjecaj kontinuiranoga pozitivnoga tlaka zraka na dišne puteve bolesnika s opstruktivnom apnejom u spavanju na vrijednost inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1
Naslov (engleski)Influence of continuous positive airway pressure in patients with obstructive sleep apnea on plasminogen activator inhibitor-1 value
AutorTea Friščić
MentorEdvard Galić (mentor)
Član povjerenstvaJoško Bulum (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarina Boban (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSanja Popović-Grle (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Zagreb
Datum i država obrane2024-01-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak
Opstruktivna apneja u spavanju (OSA) je poremećaj spavanja koji dovodi do povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti (KVB). Kontinuirani pozitivni tlak zraka (CPAP) koristi se u liječenju srednje teškog i teškog stupnja OSA. Svrha istraživanja bila je istražiti utjecaj CPAP terapije na kardiovaskularni sustav mjerenjem vrijednosti inhibitora plazminogenskoga aktivatora-1 (PAI-1), N-terminalnog prohormon moždanog natriuretskog peptida (NTproBNP), krvnog tlaka tijekom noćnih sati, varijabilnost srčanog ritma i dužinu QTc intervala. U istraživanje je inicijalno uključeno 58 ispitanika s teškim stupnjem OSA, a nakon najmanje 6 mjeseci CPAP terapije, kod 37 ispitanika je utvrđena zadovoljavajuća adherencija te su njihovi podaci uključeni su u daljnju analizu. Srednja dob ispitanika je bila 53 ± 10 godina. Većina ispitanika bila je muškog spola (78%), a 27% njih bili su pušači. Najčešći komorbiditeti bili su arterijska hipertenzija (51%) i šećerna bolest (16%). Vrijednosti koncentracije PAI-1 prije i nakon CPAP terapije nisu se statistički značajno razlikovale (P=0.9367), no nađen je statistički značajan pad vrijednosti NTproBNP-a (P=0.0427) i prosječnog noćnog dijastoličkog tlaka (P=0.0439). U domeni srčane varijabilnosti nađen je statistički značajan pad noćnih vrijednosti SDNN (P=0.0492), rMSSD (P=0.0193), spektralne snage (P=0.0097), VLF (P=0.0176), LF (P=0.0097) i HF (P=0.0319) kompenenti te porast dnevne spektralne snage (P=0.0282). Nije nađeno statistički značajne razlike u vrijednostima QTc (P=0.3898). Ovo istraživanje pokazalo je da terapija CPAP-om kod bolesnika s OSA-om pozitivno utječe na neke mehanizme razvoja KVB-a.
Sažetak (engleski)
Obstructive sleep apnea (OSA) is a sleep disorder that is associated with an increased risk of cardiovascular disease. The continuous positive airway pressure (CPAP) device is used as an effective treatment for moderate and severe OSA. In this study, the effects of CPAP therapy on the cardiovascular system were investigated by measuring levels of plasminogen activator inhibitor-1 (PAI-1), N-terminal prohormone of brain natriuretic peptide (NT-proBNP), blood pressure during the night, heart rate variability (HRV) and QTc interval. Of 58 patients with severe OSA enrolled in the study at baseline, 37 had satisfactory CPAP adherence after at least 6 months of therapy and their data were analysed. The mean age was 53 ± 10 years. The majority of them were male (78%) and 27% were smokers. The most common comorbidities were hypertension (51%) and diabetes mellitus (16%). There was no statistically significant difference in PAI-1 values before and after CPAP therapy (P=0.9367), but there were statistically significantly lower NTproBNP values (P=0.0427) and lower diastolic blood pressure during the night (P=0.0439). In HRV, there were statistically significantly lower nighttime values of SDNN (P=0.0492), rMSSD (P=0.0193), spectral power (P=0.0097), VLF (P=0.0176), LF (P=0.0097) and HF (P=0.0319) bands and also significantly higher values of spectral power during the day (P=0.0282). There was no statistically significant difference in QTc values (P=0.3898). This study has shown that CPAP therapy has a positive effect on some mechanisms of CVD development in patients with OSA.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:105:752168
Studijski programNaziv: Biomedicina i zdravstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Opseg81 str.
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-02-01 11:48:53