Cilj svake organizacije je imati zaposlenike s visokim samopoštovanjem i zaposlenike s dobrom kvalitetom života vezanu za posao, s obzirom da su takvi zaposlenici zadovoljniji čime pružaju bolju uslugu, što je u konačnici dobrobit za samu organizaciju. Kako bi zaposlenici imali što bolju kvalitetu života vezanu za posao, odgovornost je u administraciji i zdravstvenom sustavu određene zemlje, koji su dužni unaprijediti organizaciju u svim aspektima. Na uzorku od 409 ispitanika u Klinici za dječje bolesti Zagreb ispitano je njihovo samopoštovanje i kvaliteta života vezana za posao. Istraživanjem su obuhvaćeni zdravstveni i nezdravstveni djelatnici. Za potrebe istraživanja korištena je Rosenbergova ljestvica samopoštovanja i ljestvica kvalitete života vezane za posao (WRQoL ljestvica). Izračunat je Pearsonov koeficijent korelacije između ove dvije varijable, što je prva takva studija. Rezultati su pokazali da imamo zaposlenike s visokom razinom samopoštovanja, što je izvrstan resurs s obzirom na činjenicu da visoko samopoštovanje ima pozitivne implikacije na zadovoljstvo poslom i radnu uspješnost. Za razliku od samopoštovanja, zaposlenici su izrazito nezadovoljni kvalitetom života vezanom za posao, posebno u sljedećim kategorijama; radni uvjeti, posao i zadovoljstvo karijerom, kontrola na poslu. Slijedom navedenog i kvalitativnog istraživanja, utvrđeni su ključni čimbenici kojima se menadžment bolnice mora pozabaviti kako bi se podigla kvaliteta života zaposlenika na radnom mjestu.