prikaz prve stranice dokumenta Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward?
  Preuzmi
PDF 70.12 KB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward?
Collegium Antropologicum, 38 (2014), S. 2; 3-9. urn:nbn:hr:105:026356
Vrcić Keglević, Mladenka; Kovačić, Luka; Pavleković, Gordana

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Vrcić Keglević, M., Kovačić, L. i Pavleković, G. (2014). Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward? . Collegium Antropologicum, 38. (S. 2), 3-9. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:026356

Vrcić Keglević, Mladenka, et al. "Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward? ." Collegium Antropologicum, vol. 38, br. S. 2, 2014, str. 3-9. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:026356

Vrcić Keglević, Mladenka, Luka Kovačić i Gordana Pavleković. "Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward? ." Collegium Antropologicum 38, br. S. 2 (2014): 3-9. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:026356

Vrcić Keglević, M., Kovačić, L. i Pavleković, G. (2014) 'Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward? ', Collegium Antropologicum, 38(S. 2), str. 3-9. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:026356 (Datum pristupa: 26.12.2024.)

Vrcić Keglević M, Kovačić L, Pavleković G. Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward? . Collegium Antropologicum [Internet]. 12.2014. [pristupljeno 26.12.2024.];38(S. 2):3-9. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:026356

M. Vrcić Keglević, L. Kovačić i G. Pavleković, "Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward? ", Collegium Antropologicum, vol. 38, br. S. 2, str. 3-9, Prosinac 2014. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:026356. [Citirano: 26.12.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:026356
Podaci o radu
Naslov (engleski)Assessing primary care in Croatia: could it be moved forward?
Naslov (hrvatski)Primarna zdravstvena zaštita u Hrvatskoj: bi li moglo krenuti na bolje?
AutorMladenka Vrcić Keglević
AutorLuka Kovačić
AutorGordana Pavleković
Autorova ustanovaSveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Sažetak (engleski)
It is well known that countries with strong primary care achieve better health outcomes at lower costs. Therefore, the effort of World Health Organization in promoting primary care as a basic principal of successful health care system is an ongoing process. Although Croatia was recognized as a country with primary care orientation due to the development of health centers and introduction of specialist training of general practitioners, it seems that many health care reforms aimed at better organization of health institutions and decreasing of health care costs did not result with higher primary care orientation. By application of the Primary Care Score instrument in 2014 (Croatia received 11.2 out of 20 possible points), and international comparison performed in 2002, it was concluded that among the eighteen OECD countries Croatia could be categorized as an "intermediate primary care country", obtaining the scores just a bit above the average.
Sažetak (hrvatski)
Postoje dokazi da zemlje s jakom orijentacijom prema primarnoj zdravstvenoj zaštiti postižu bolje rezultate uz manje troškove. Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija stalno promovira primjenu osnovnih principa za uspješnu zdravstvenu zaštitu. Iako je Hrvatska zbog postojanja domova zdravlja i uvođenja specijalizacije obiteljske medicine bila prepoznata kao zemlja s orijentacijom prema primarnoj zdravstvenoj zaštiti izgleda da mnoge zdravstvene reforme za bolju organizaciju zdravstvenih ustanova i smanjivanje troškova zaštite nisu rezultirale jačom orijentacijom prema takvoj zaštiti. Primjenom istraživačkog instrumenta Primary Care Score 2014. godine (Hrvatska je dobila 11,2 od 20 mogućih bodova) i međunarodne usporedbe iz 2002. godine zaključak je da se Hrvatska, između 18 OECD zemalja, može kategorizirati kao zemlja sredine u primjeni načela primarne zaštite, samo malo iznad prosječne vrijednosti.
Ključne riječi (engleski)
Jezikengleski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaCollegium Antropologicum
Brojčani podacivol. 38, br. S. 2, str. 3-9
p-ISSN0350-6134
URN:NBNurn:nbn:hr:105:026356
Datum objave publikacije2014-12
URL dokumentahttps://hrcak.srce.hr/147516
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-03-28 08:22:38