prikaz prve stranice dokumenta 1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj
  Preuzmi
PDF 404.31 KB
Znanstveni rad - Pregledni rad
1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj
Liječnički vjesnik, 141 (2019), 3-4; 97-105. urn:nbn:hr:105:440517
Pleško, Sanja; Novak, Milivoj; Bilić, Ernest; Rezo Vranješ, Violeta; Babel, Jakša; Baronica, Robert; Mareković, Ivana

Institucijski repozitorij: Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Pleško, S., Novak, M., Bilić, E., Rezo Vranješ, V., Babel, J., Baronica, R. i Mareković, I. (2019). 1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj . Liječnički vjesnik, 141. (3-4), 97-105. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:440517

Pleško, Sanja, et al. "1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj ." Liječnički vjesnik, vol. 141, br. 3-4, 2019, str. 97-105. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:440517

Pleško, Sanja, Milivoj Novak, Ernest Bilić, Violeta Rezo Vranješ, Jakša Babel, Robert Baronica i Ivana Mareković. "1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj ." Liječnički vjesnik 141, br. 3-4 (2019): 97-105. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:440517

Pleško, S., et al. (2019) '1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj ', Liječnički vjesnik, 141(3-4), str. 97-105. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:440517 (Datum pristupa: 08.11.2024.)

Pleško S, Novak M, Bilić E, Rezo Vranješ V, Babel J, Baronica R, i sur.. 1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj . Liječnički vjesnik [Internet]. 2019. [pristupljeno 08.11.2024.];141(3-4):97-105. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:440517

S. Pleško, et al., "1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj ", Liječnički vjesnik, vol. 141, br. 3-4, str. 97-105, 2019. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:440517. [Citirano: 08.11.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:440517
Podaci o radu
Naslov (engleski)1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj
Naslov (hrvatski)1,3-Β-D-glucan in invasive fungal infection diagnostics – first Croatian experience
AutorSanja Pleško
AutorMilivoj Novak
AutorErnest Bilić
AutorVioleta Rezo Vranješ
AutorJakša Babel
AutorRobert Baronica
AutorIvana Mareković
Autorova ustanovaSveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sažetak (engleski)
Invasive fungal infections (IFI) are an important problem of modern medicine. The reason is growing population of immunocompromised patients and high morbidity and mortality of these infections. Timely diagnosed IFI is of utmost importance because the delay of antifungal treatment has impact on treatment outcome. Cultivation as a conventional diagnostic method has low sensitivity, long duration and demands obtaining invasive samples. Therefore, in the last two decades fungal biomarkers are investigated for earlier and more sensitive diagnostics. 1,3-β-D-glucan (BDG) is a fungal biomarker in patients’ sera that enables detection of the following fungal pathogens: Candida spp., Aspergillus spp., Acremonium, Coccidioides immitis, Fusarium spp., Histoplasma capsulatum, Trichosporon spp., Sporotrix schenckii, Saccharomyces cerevisiae and Pneumocystis jirovecii. Low level and absence of BDG in the cell wall unables the detection of Cryptococcus spp. and order Mucorales with this test. High negative predictive value of BDG can be used when deciding to stop antifungal treatment and be a part of strategy for antifungal stewardship in intensive care units. In hematological patients BDG can be used as a screening method or as a part of diagnostic work-up when IFI is suspected. Reliability of test result is higher when two or more consecutive samples are positive. Influence of antifungal prophylaxis on BDG test results is still unclear. BDG kinetics and its relation to clinical outcome are still investigated. For pediatric population cut-off values for interpretation are still not defined, although many studies have been published investigating this issue. Although still not recommended by pediatric guidelines, this test can help in certain situations having in mind its limitations. BDG as a fungal marker represents the significant progress in IFI diagnostics. With simultaneous application of other diagnostic methods, exact interpretation and rational use, it can help earlier and more successful diagnostics and treatment of IFI.
Sažetak (hrvatski)
Invazivne gljivne infekcije (IGI) važan su problem suvremene medicine. Razlog tomu jesu rastući broj imunokompromitiranih bolesnika te visoke stope morbiditeta i mortaliteta zbog ovih infekcija. Pravodobno postavljena dijagnoza IGI-ja od presudne je važnosti jer odgađanje primjene antifungalne terapije utječe na ishod liječenja bolesnika. Kultivacija kao konvencionalna dijagnostička metoda ima nisku osjetljivost, dugo traje i nalaže uzimanje invazivnog uzorka. Zbog toga se posljednjih dvadesetak godina radi ranije i osjetljivije dijagnostike istražuju i primjenjuju fungalni biomarkeri. 1,3-β-D-glukan (BDG) fungalni je biomarker odrediv u serumu bolesnika kojim se može dokazati prisutnost ovih gljivnih patogena: Candida spp., Aspergillus spp., Acremonium, Coccidioides immitis, Fusarium spp., Histoplasma capsulatum, Trichosporon spp., Sporothrix schenckii, Saccharomyces cerevisiae i Pneumocystis jirovecii. Zbog niske razine odnosno nepostojanja BDG-a u staničnoj stijenci ovim se testom ne mogu dokazati vrste roda Cryptococcus spp. i reda Mucorales. Visoka negativna prediktivna vrijednost BDG-a u slučaju negativne vrijednosti može se iskoristiti za donošenje odluke o prekidu antifungalne terapije i biti dio strategije upravljanja primjenom antifungalnih lijekova u jedinicama intenzivnog liječenja. Kod hematoloških bolesnika BDG se može primjenjivati radi probira i u sklopu dijagnostičke obrade pri sumnji na IGI. Pouzdanost testa kod pojedinog bolesnika veća je u slučaju dvaju ili više uzastopno pozitivnih rezultata. Utjecaj antifungalne profilakse na rezultate testa BDG-a još je nejasan. Kinetiku BDG-a za sada je teško korelirati s kliničkim ishodom. Pedijatrijskim bolesnicima još nisu definirane granične vrijednosti za interpretaciju vrijednosti BDG-a iako su o tome objavljena brojna istraživanja. Trenutačno vrijedeće smjernice i dalje ne preporučuju primjenu ovoga fungalnog biomarkera kao rutinskoga dijagnostičkog testa u djece, premda može poslužiti u određenim situacijama uzimajući u obzir njegova ograničenja. BDG kao fungalni biomarker važan je napredak u dijagnostici IGI-ja te uz istodobnu primjenu ostalih dijagnostičkih metoda, ispravnu interpretaciju i racionalnu primjenu može pomoći ranijem i uspješnijem postavljanju dijagnoze i liječenju bolesnika s IGI-jem.
Jezikengleski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Pregledni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaLiječnički vjesnik
Brojčani podacivol. 141, br. 3-4, str. 97-105
p-ISSN0024-3477
URN:NBNurn:nbn:hr:105:440517
Datum objave publikacije2019
URL dokumentahttp://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr/pdf/3-4-2019/06_plesko.pdf
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-03-28 10:23:41