Naslov Ekvivalent: Potrošnja vitamina C u 2020. godini
Naslov (engleski) Equivalent: Vitamin C utilisation in 2020: "have we bought a lemon?”
Autor Fran Posavec
Mentor Robert Likić (mentor)
Član povjerenstva Tina Dušek (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marija Bakula (član povjerenstva)
Član povjerenstva Robert Likić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet (KATEDRA ZA INTERNU MEDICINU) Zagreb
Datum i država obrane 2024-07-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Interna medicina
Sažetak Pandemija SARS-CoV-2 značajno je utjecala na svakodnevni život. Iako su cjepiva bila u razvoju, razni lijekovi i dodaci prehrani predlagani su za prenamjenu, uglavnom bez uspjeha. Među predloženim tvarima, vitamin C (askorbinska kiselina) izdvajao se zbog dostupnosti, pristupačnosti i sigurnosti. Popularnost primjene vitamina C u liječenju respiratornih infekcija može se pratiti do 1970-ih godina, kada je Linus Pauling iznio teoriju da vitamin C može imati profilaktički učinak protiv prehlade te ublažiti njene simptome. Vitamin C je esencijalni mikronutrijent i antioksidans potreban za mnoge biološke procese te ima dokazano povoljne učinke na stanice imunološkog sustava. Međutim, rezultati dosadašnjih studija ne podržavaju profilaktičku ili terapijsku upotrebu vitamina C u respiratornim infekcijama. Evaluacija učinkovitosti visokih doza vitamina C za profilaksu i liječenje prehlade pokazala je da suplementacija vitaminom C nije spriječila prehladu čak i uz dozu od 1g/dan tijekom nekoliko mjeseci. Pozitivni učinci zabilježeni su kod skupina izloženih visokom fizičkom stresu, kao što su maratonci, skijaši i vojnici, pri čemu je suplementacija vitaminom C smanjila rizik od respiratornih infekcija za gotovo 52%. Vitamin C je također istraživan u kontekstu sepse, no meta-analiza nije pokazala značajne koristi od primjene visokih doza intravenoznog vitamina C. Što se tiče COVID-19, rezultati meta-analiza dosljedno ne pokazuju značajnu korist ni oralne ni intravenozne primjene vitamina C. Istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je značajan porast konzumacije vitamina C tijekom 2020. godine, najvjerojatnije zbog pandemije i uvjerenja javnosti o njegovim zaštitnim ili ljekovitim učincima, što nije potkrijepljeno dokazima. Model predviđanja za 2020. pokazao je da je stvarna konzumacija bila znatno veća od predviđene, što je rezultiralo dodatnim troškom od približno 111.645 eura.
Ovaj porast potrošnje vitamina C zabilježen je i u drugim zemljama. Iako je suplementacija vitaminom C uglavnom bezopasna, povezana je sa značajnim dodatnim troškovima na razini populacije i nema dokazano korisne učinke kod osoba koje nisu deficitarne.
Preporučeni dnevni unos vitamina C može se lako zadovoljiti uravnoteženom prehranom bez potrebe za suplementacijom.
Sažetak (engleski) The SARS-CoV-2 pandemic has significantly impacted daily life. While vaccines were in development, various drugs and dietary supplements were proposed for repurposing, mostly without success. Among the suggested substances, vitamin C (ascorbic acid) stood out due to its availability, affordability, and safety. The popularity of using vitamin C in treating respiratory infections can be traced back to the 1970s when Linus Pauling theorized its prophylactic effect against the common cold and its symptom alleviation. Vitamin C, an essential micronutrient and antioxidant, crucial for numerous biological processes, has demonstrated favorable effects on the immune system cells. However, current study results do not support its prophylactic or therapeutic use in respiratory infections. Evaluation of the efficacy of high doses of vitamin C for cold prophylaxis and treatment showed that vitamin C supplementation did not prevent colds, even at a dose of 1g/day over several months. Positive effects were observed in populations subjected to high physical stress, such as marathon runners, skiers, and soldiers, where vitamin C supplementation reduced the risk of respiratory infections by almost 52%. Vitamin C has also been studied in the context of sepsis, but meta-analysis did not show significant benefits from high-dose intravenous vitamin C administration. Regarding COVID-19, consistent results from meta-analyses do not demonstrate significant benefits from either oral or intravenous vitamin C administration. Research in Croatia indicated a significant increase in vitamin C consumption in 2020, likely due to public belief in its protective or therapeutic effects, unsupported by evidence. The predictive model for 2020 showed actual consumption significantly exceeding predictions, resulting in approximately 111,645€ in additional costs. This increase in vitamin C consumption was also observed in other countries. Although vitamin C supplementation is generally safe, it is associated with significant additional costs at the population level and has not been proven beneficial in non-deficient individuals. The recommended daily intake of vitamin C can easily be met through a balanced diet without the need for supplementation.
Ključne riječi
Pandemija SARS-CoV-2
vitamin C (askorbinska kiselina)
respiratorne infekcije
profilaktički učinak
Ključne riječi (engleski)
SARS-CoV-2 pandemic
vitamin C (ascorbic acid)
respiratory infections
prophylactic effect
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:105:540692
Studijski program Naziv: Medicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-06-25 19:48:29