Cilj istraživanja: Poslijeoperativni kognitivni deficit javlja se kao komplikacija nakon kardiokirurških operacija te utječe na oporavak bolesnika, a obilježen je smanjenjem kognitivnih funkcija. Etiologija je multifaktorijalna, a do sada provedena istraživanja donose kontradiktorne zaključke. Kao mogući mehanizam nastanka poslijeoperativnog kognitivnog deficita nakon kardiokirurške procedure spominje se neurotoksično nakupljanje beta amiloida u mozgu, slično nastanku Alzheimerove bolesti. Cilj istraživanja bio je ustanoviti postoji li povezanost poslijeoperativnog neurokognitivnog deficita s promjenama plazmatske koncentracije beta amiloida 1 - 42 te usporediti procedure aortokoronarnog premoštenja. Nacrt studije: Istraživanje je ustrojeno kao kontrolirani klinički pokus koji uključuje bolesnike s koronarnom bolešću i s indikacijom za aortokoronarno premoštenje, uz uporabu stroja za ekstrakorporalnu cirkulaciju ili bez uporabe tog stroja. Ispitanici i metode: Studija je uključila 54 bolesnika s koronarnom bolešću kojima je učinjena kirurška revaskularizacija miokarda tijekom petogodišnjeg razdoblja (od 2016. do 2020. godine). Svi bolesnici podvrgnuti su neuropsihološkim testiranjima i uzeti su im uzorci plazme za ispitivanje koncentracije beta amiloida 1 - 42, prije i nakon operativnog zahvata. Rezultati: Poslijeoperativni rezultati neuropsiholoških testova bili su značajno slabiji u skupini bolesnika kojima je kirurška revaskularizacija miokarda učinjena uz pomoć stroja za ekstrakorporalnu cirkulaciju, u tih bolesnika zabilježena je veća promjena plazmatske koncentracije beta amiloida 1 - 42 u odnosu na vrijednosti prije operacije. Zaključak: Provedeno istraživanje potvrdilo je hipotezu povezanosti poslijeoperativnog kognitivnog deficita s promjenom plazmatske koncentracije beta amiloida 1 - 42 i rezultati su dodatno pokazali niže koncentracije i manju promjenu plazmatske koncentracije beta amiloida 1 - 42 u bolesnika operiranih bez uporabe stroja za ekstrakorporalnu cirkulaciju, što je koreliralo s pojavom poslijeoperativnog kognitivnog deficita. Čini se da je revaskularizacija bez uporabe stroja za ekstrakorporalnu cirkulaciju prikladnija za neurorizične bolesnike. Klinički doprinos vidljiv je pri odlučivanju o vrsti procedure za svakog bolesnika i korištenju beta amiloida 1 - 42 kao kliničkog biomarkera.