Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi funkcioniranje trijaže u Zavodima za hitnu medicinu te njihovu procjenu s obzirom na telefonski poziv i na stvarno stanje po dolasku na mjesto događaja, razlike između tih procjena, potrebno utrošeno vrijeme za svaku intervenciju te određivanje vodećih medicinskih dijagnoza. Materijali i metode Ispitani su bili pozivi koje su uputili pozivatelji koji su tražili hitnu medicinsku pomoć na prostoru Koprivničko-križevačke županije. Istraživanje je provedeno u mjesecu srpnju i kolovozu 2015. godine. Provedeno je na 1002 poziva. Središnja vrijednost dobi bolesnika je 66 godina od kojih je 44,3 % muškaraca i 55,7 % žena. Istraživanje je potpuno anonimno, a za prikupljanje podataka koristio se obrazac za prikupljanje podataka. Rezultati Istraživanje je pokazalo da procjena stupnja hitnosti telefonski statistički značajno odstupa od procjene stvarnog stanja bolesnika (p = 0,001), da ima mjesta poboljšanju dobivenih rezultata o utrošenom vremenu za intervencije te da su vodeće medicinske dijaganoze u pravilu simptomatske dijagnoze. Nakon njih slijede bolesti cirkulacijskog sustava, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, bolesti dišnog sustava, neurološke bolesti i bolesti probanog sustava. Zaključak Zaključak provednog istraživanja je da bi trebalo poraditi na edukaciji dispečera i pučanstva o htinosti poziva, s obzirom na najveću učestalost dijagnoza među pozivima i na primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti i edukaciji o štetnom utjecaju alkohola na zdravlje.