| Sažetak | Cilj istraživanja: Utvrditi sociodemografska obilježja, značajke obiteljske i osobne anamneze, antropometrijske mjere, vrstu liječenja, fenotip i aktivnost upalnih bolesti crijeva (UBC) kod ispitanika te procijeniti utjecaj različitih životnih navika i okolišnih čimbenika rizika na aktivnost Crohnove bolesti (CB) i ulceroznoga kolitisa (UK) neovisno o primijenjenoj terapiji. Nacrt studije: Presječna studija (engl. cross-sectional study) s elementima ekološkog istraživanja provedena u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 312 ispitanika s područja istočne Hrvatske, od kojih je 114 (36,60 %) ispitanika s CB-om i 198 (63,40 %) ispitanika s UK-om, prosječne dobi 49,90±15,00 godina, 52,88 % muškaraca i 47,12 % žena. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, te je analizirana zdravstvena ispravnost 65 uzoraka vode za piće s područja istraživanja. Rezultati: U pogledu demografskih obilježja zabilježena je značajna razlika u starosnoj dobi (p=0,013) i bračnom statusu ispitanika (p=0,037) u odnosu na vrstu bolesti. Značajna razlika (p=0,009) zabilježena je u dobi ispitanika prilikom postavljanja dijagnoze, te značajna razlika između CB-a i UK-a u odnosu na prisutnost drugih bolesti (p=0,037). Analizom fenotipa prema Montrealskoj klasifikaciji najzastupljeniji tip UK-a bio je E2, dok je kod oboljelih od CB-a prevladavao fenotip A2L2B1. Najčešće primijenjena terapija bili su aminosalicilati značajno više za liječenje UK-a (p<00,1). Zabilježena je značajna razlika u konzumaciji mesa prije i poslije postavljanja dijagnoze UBC-a (p<0,001). Izloženost kroničnom egzogenom stresu za vrijeme Domovinskog rata značajno je utjecala na vrstu UBC-a (p<0,001). Inaktivna bolest zabilježena je kod 66,00 % ispitanika s CB-om i kod 60,00 % ispitanika s UK-om. U pogledu aktivnosti UBC-a zabilježene su značajne razlike u odnosu na vrstu terapije (p=0,016) i provođenje svakodnevne tjelesne aktivnosti (p<0,001). Bez terapije je bilo 24,04 % ispitanika od kojih je 6,09 % ispitanika s CB-om i 17,95 % ispitanika s UK-om. Svakodnevna tjelesna aktivnost značajno je utjecala na aktivnost CB-a (p<0,001) i aktivnost UK-a (p=0,004) kod ispitanika bez terapije. Značajna razlika u aktivnosti CB-a zabilježena je kod ispitanika koji su bez terapije, a bili su izloženi egzogenom kroničnom stresu za vrijeme Domovinskog rata (p=0,041). Zaključak: Istraživanje je potvrdilo značajan utjecaj životnih navika i okolišnih čimbenika na aktivnost CB-a i UK-a, gledajući svaku bolest zasebno, neovisno o primijenjenoj terapiji pri čemu je posebno značajan doprinos u razjašnjavanju utjecaja svakodnevne tjelesne aktivnosti na tijek promatranih UBC-a. Ovo istraživanje predstavlja temelj za ustrojavanje populacijskog registra oboljelih od UBC-a na području istočne Hrvatske. |
| Sažetak (engleski) | Objectives: To determine sociodemographic features, characteristics of family and personal history, anthropometric measures, treatment protocole, phenotype and activity of inflammatory bowel disease (UBC) in participans, as well as to evaluate the impact of different lifestyle habits and environmental risk factors on Crohn's disease (CD) course and ulcerative colitis (UC) regardless of the prescribed therapy. Study design: Cross-sectional study with elements of ecological research conducted from 1 January to 30 June 2016. Participans and Methods: The study included 312 disease-affected patients, in the area of Eastern Croatia, 114 (36.60 %) patients with CD and 198 (63.40 %) patients with UC, average age 49.90 ± 15.00 years, 52.88 % of men and 47.12 % of women. The data were collected by the questionnaire and the analysis of the water safety, based on 65 samples of drinking water from the field of research. Results: Regarding demographic characteristics, there was a significant difference in age (p=0.013) and marital status (p=0.037) in relation to the type of disease. Significant difference (p=0.009) was observed in the patients’age at the time when the patients were diagnosed, and a significant difference between CD and UC compared to the presence of other diseases (p=0.037). The phenotype analysis according to the Montreal classification, the most common type UC was E2, while in patients with CD prevalent phenotype was A2L2B1. The most prescribed therapy was aminosalicylates, far more in the treatment of UC (p<00.1). There was a significant difference in meat consumption before and after the diagnosis of UBC (p<0.001). Exposure to chronic exogenous stress during the Homeland War has significantly influenced the UBC type (p<0.001) Inactive disease was reported in 66.00 % of patients with CB and at 60.00 % of patients with UC. There were significant differences in the type of therapy (p=0.016) and in the daily physical activity (p<0.001) regarding UBC course. No therapy had 24.04 % patients, 6.09 % of CD and 17.95 % of UC patients. Daily physical activity had a significant effect on CD course (p<0.001) and UC course (p=0.004) in patients without therapy. Significant difference in CD course was observed in therapy free patients who were exposed to exogenous chronic stress during the Homeland War (p=0.041). Conclusion: Observing each disease separately, the study confirmed the significant impact of lifestyle habits and environmental factors on CB and UC course in the patients, independing on the prescribed therapy. It needs to be pointed out that the patients’daily physical activity highly impacts the course of the observed UBC. This research forms the basis for the population register of UBC in Eastern Croatia. |
