CILJ: Cilj ovog istraživanja je bio prikazati statističke podatke vezane uz trzajnu ozljedu vratne kralježnice u KBC-u Split te utvrditi probleme u vođenje medicinske dokumentacije. MATERIJALI I METODE: Provedeno je retrospektivno istraživanje. Podaci o 182 pacijenta s trzajnom ozljedom vratne kralježnice prikupljeni su iz Kliničkog bolničkog centra Split i to iz knjiga "Kirurški protokol" i "Neurokirurški protokol" te iz arhive Hitnog kirurškog prijema za razdoblje od 01. siječnja 2018. do 31. ožujka 2018. godine. Za pacijente koji su na liječničkom nalazu imali napisano "RTG u prilogu", radiološki nalaz je prikupljen na Zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split. REZULTATI: Ozlijeđeni ispitanici su većinom bile žene 51,10%, ali bez statistički značajne razlike. Prevladavale su osobe mlađe životne dobi od 20-39 godina koje čine ukupno 48,89% svih ozlijeđenih. Najčešći simptom bila je bol u vratnim mišićima kod 141 pacijenta (77,47%) uz koju je većinom prijavljivana i otežana pokretljivost vrata (41,75%). Pacijenti su uglavnom došli unutar dva dana od zadobivanja ozljede u prometnoj nesreći. Mjesto udarca u automobil u 62,96% pacijenata bilo je u stražnji dio vozila dok je drugi po učestalosti je bio bočni udarac (14,81% svih udaraca). U ovom uzorku, postotak pacijenata sa 0. stupnjem je bila 6,04%. 1. stupnjem 6,60%, 2. stupnjem 84,06%, 3. stupnjem 3,30% dok nijedan pacijent nije imao 4. stupanj. Prilikom istraživanja ispostavilo se da je kod 21 (11,54%) pacijenta neutvrđeno postavljena dijagnoza trzajne ozljede. ZAKLJUČAK: Najugroženiji sudionici prometa za dobivanje trzajne ozljede vratne kralježnice su osobe mlađe životne dobi. Većina pacijenata potraži medicinsku pomoć unutar dva dana od nastanka nesreće. Potrebna je dodatna edukacija liječničkog osoblja kako bi se izbjeglo nekritičko postavljanje dijagnoza.