Naslov Etiologija infektivnih gastroenterokolitisa u Kliničkom bolničkom centru Split u 2020. godini
Naslov (engleski) Etiology of infective gastroenterocolitis in University Hospital of Split in 2020
Autor Barbara Tijardović
Mentor Anita Novak (mentor)
Član povjerenstva Marija Tonkić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ivana Goić Barišić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Anita Novak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet (Medicinska mikrobiologija i parasitologija) Split
Datum i država obrane 2021-10-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Farmacija Farmacija
Sažetak Uvod: Od proljeva kao posljedice gastroenterokolitisa u svijetu svakog dana umre 2195 djece. Iako je stopa smrtnosti u posljednih 15 godina smanjena i dalje predstavlja veliki zdravstveni problem. U nerazvijenim zemljama bolest se prenosi zbog nedostatka sanitarne infrastrukture, a u razvijenim zemljama nedovoljnom dezinfekcijom u bolničkim ustanovama i čestim putovanjima.
Ciljevi: istraživanja su utvrditi učestalost i raspodjelu bakterijskih i virusnih uzročnika enterokolitisa, koji su dokazani u uzorcima stolice pacijenata u Kliničkom bolničkom centru Split u 2020. godini te ispitati osjetljivost najčešćih bakterijskih patogena na antimikrobne lijekove.
Materijali i metode: retrospektivnim opažajnim istraživanjem analizirani su podatci prikupljeni iz arhive Kliničkog bolničkog centra Split u 2020. godini. Analizirani su svi bakterijski i virusni uzročnici enterokolitisa koji su dokazani u uzorcima stolice pacijenata (izuzev ponavljajućih sojeva u uzorcima istog pacijenta).
Rezultati: Ukupno je dokazano 843 patogena. Najčešće dokazani patogeni su C. difficile (47 %), H. pylori (22 %), Campylobacter spp (11 %), Rotavirus (8 %) i Salmonella spp (5 %). Od ukupnog broja dokazanih patogena, norovirusa je bilo 3 % , dok su EPEC i adenovirusi zastupljeni sa po 2 %, a EHEC sa svega 1 %. Preostalih 0,4 % patogena su C. upsaliensis, Aeromonas hydrophilia i Yersinia enterocolitica, od kojih je svaki zastupljen sa po jednim izolatom. Većina izolata C. jejuni i C. coli bila je dobro osjetljiva na makrolide (99 i 94 % ispitanih izolata), ali je pokazala visoku rezistenciju na kinolone (79 i 71 % ispitanih izolata). Ispitivanje osjetljivosti salmonela na antibiotike pokazalo je visoku osjetljivost izolata na trimetoprim-sulfametoksazol (100 %), kloramfenikol (98 %) i ciprofloksacin (77 %). Nešto niža osjetljivost bila je na ampicilin (60 %) i amoksicilin/klavulansku kiselinu (65 %).
Zaključci: Najčešći uzročnik proljeva u ispitivanom razdoblju je C. difficile. Najčešće izolirani bakterijski patogen je Campylobacter spp. Izolati Campylobacter jejuni i Campylobacter coli imaju visoku rezistenciju na kinolone. Najčešći virusni uzročnik proljeva je rotavirus. Učestalost pojedinih uzročnika proljeva se mijenja s obzirom na dob pacijenata
Sažetak (engleski) Background: Diarrhea as an result of gastroenterocoltis kills 2195 children every day. Although the death rate has decreased in the last 15 years, it is still a major problem for the healthcare system. In undeveloped countries, the disease is transmitted due to lack od sanitary infrastructure, while in developed countries by insufficient disinfection in hospitals and with frequent travelling.
Objectives: The aim of the research is to determine the frequency and distribution of bacterial and viral causes of enterocolitis, which were proven in the stool samples of patients at the University Hospital of Split in 2020. and to examine the susceptibility of the most common bacterial pathogens to antimicrobial drugs.
Materials and methods: A retrospective perceptual study was performed to analize data collected from the archive of University Hospital of Split in 2020. All bacterial and viral causes of enterocolitis that were proven in the patients’s stool samples (except for recurrent strains in the samples of the same patient) were analyzed.
Results: A total of 843 pathogens were detected. The most commonly detected pathogens are C. difficile (47 %), H. pylori (22 %), Campylobacter spp (11 %), Rotavirus (8 %) and Salmonella spp (5 Of the total number of detected pathogens, norovirus was 3 %, while EPEC and adenoviruses were represented by 2 %, and EHEC with only 1 %. The remaining 0.4 % of pathogens are C. upsaliensis, Aeromonas hydrophilia and Yersinia enterocolitica, each of which is represented by one isolate. Most isolates of C. jejuni and C. coli were well susceptible to macrolides (99 and 94 % of the tested isolates), but showed high resistance to quinolones (79 and 71 % of the tested isolates). Antimicrobal susceptibility testing for salmonella showed high susceptibility of isolates to trimethoprim-sulfametoxazole (100 %), chloramphenicol (98 %) and ciprofloxacin (77 %). Slightly lower susceptibility was to ampicillin (60 %) and amoxicillin/ clavulanic acid (65 %).
Conclusions: The most common cause of diarrhea in the study period was C. difficile. The most commonly isolated bacterial pathogen is Campylobacter spp. Isolates of Campylobacter jejuni and Campylobacter coli have high resistance to quinolones. The most common viral cause of diarrhea is rotavirus. The frequency of individual causes of diarrhea varies with the age of the patients.
Ključne riječi
Enterokolitis
Clostridium difficile
Rotavirus
Otpornost mikroorganizama na lijekove
Ključne riječi (engleski)
Enterocolitis
Clostridioides difficile
Rotavirus
Drug Resistance Microbial
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:944565
Studijski program Naziv: Farmacija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra farmacije (mag. pharm.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-11-08 11:28:15