Naslov Čimbenici rizika i seroprevalencija anisakijaze u profesionalno izloženoj populaciji
Naslov (engleski) Risk factors and seroprevalence of anisakiasis in the professionay exposed population
Autor Diana Nonković
Mentor Boris Lukšić (mentor)
Član povjerenstva Anamarija Jurčev Savičević (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Janoš Terzić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Tatijana Zemunik (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet Split
Datum i država obrane 2021-12-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Epidemiologija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 614 - Javno zdravstvo. Prevencija nesreća
Sažetak Ovo je prva studija koja sistematski i sveobuhvatno evaluira rizik od senzibilizacije na Anisakis spp. i potencijalne genetske prijemčivosti za anisakijazu. Radi procjene seroprevalencije anisakijaze i mogućih čimbenika rizika uključeno je u studiju 600 zaposlenika tvornica za preradu morske ribe i glavonožaca u Hrvatskoj, kao i 466 zdravih kontrolnih ispitanika koje su činili dobrovoljni darivatelji krvi. Izuzeti uzorci krvi svih osoba uključenih u istraživanje testirani su različitim laboratorijskim testovima: indirektnim ELISA testom koji sadrži rekombinantne Ani s 1 and Ani s 7 alergene, drugim testom koji je baziran na Anisakis sirovom pripravku, te komercijalnim ImmunoCAP testom. Svi su anketirani putem pripremljenog upitnika, a genetska prijemčivost je ispitana metodom genotipizacije humanih leukocitnih alela (HLA sustav). Zaključno, opažena anti-Anisakis seroprevalencija utvrđena indirektnim ELISA testom bila je značajno viša u radnika riboprerađivačke industrije (1,8%; 95% CI 0,9-3,3%) u odnosu na kontrolne ispitanike (0,0%; 95% CI 0,0-0,8%). Svi seropozitivni radnici (11) su nakon provedenog istraživanja telefonom obaviješteni o rezultatima testa uz upit o pojavi tegoba nakon ribljeg obroka u prošlosti te je većina (8) radnika povezala konzumaciju ribe i probavne ili alergijske smetnje. Sedam od 11 prethodno pozitivnih radnika na Trisakis 170 testu (Ani s 1 i Ani s 7 antigeni) imalo je pozitivne rezultate ImmunoCAP testa (alergeni cijelog parazita), a nitko od 65 odabranih, prethodno negativnih radnika (na Trisakis 170 testu) nije imao pozitivan rezultat. Rezultati testa u kojem je korišten prethodno pripremljeni sadržaj sirove nematode detektirao je seropozitivnost u 3,9% radnika, od kojih je troje (14%) ujedno pokazalo IgE reaktivnost na proteine mlijeka. Najviši rizik povezan sa senzibilizacijom na parazit bio je hobi ribolov kao oblik aktivnosti tijekom slobodnog vremena, u odnosu na bilo koji čimbenik povezan sa svakodnevnim poslom u tvornici za preradu ribe. Iako nije opažena povezanost između seropozitivnosti radnika i nošenja zaštite maske ili rukavica, većina radnika je tijekom posla (92%) nosila rukavice te je time smanjila mogućnost senzibilizacije na nametnika preko kože, tijekom procesuiranja ribe. Šest HLA alela na DRB1 genu pokazalo je značajnu povezanost sa seropozitivnošću, bilo na dominantnom ili recesivnom modelu. Istraživanjem su obuhvaćeni gotovo svi zaposlenici u riboprerađivačkom sektoru Hrvatske, koji su inače izloženi utjecaju različitih alergena na radnom mjestu, pa rezultati pokazuju trenutno stanje seroprevalencije anisakijaze u radnika ove grane industrije.
Sažetak (engleski) We undertook the first study systematically evaluating the risk of Anisakis-sensitization in Croatian fish-processing workers and potential genetic susceptibility to anisakiasis. Anti Anisakis IgE seroprevalence and risk factors for 600 employees of Croatian fish processing facilities and 466 blood donor controls, were assessed by indirect ELISA targeted with: recombinant Ani s 1 and Ani s 7 allergens, an Anisakis Crude Extract, the commercial ImmunoCAP kit, and questionnaires. Genetic susceptibility to anisakiasis was evaluated by genotypization of human leukocytes alleles (HLA). Overall, the observed anti-Anisakis seroprevalence inferred by indirect ELISA was significantly higher in fish processing workers (1.8%; 95% CI 0.9-3.3%) compared to the controls (0.0%; 95% CI 0.0-0.8%). All seropositive workers (11) were contacted by telephone and notified about results of the test, and also asked about any occurance of discomfort after a fish meal they had in the past. Majority of the workers (8) combined fish consumption with digestive or allergic problems. Seven out of 11 Ani s 1 and Ani s 7 - positives and none of selected 65 negative sera, tested positive on whole-Anisakis extract (ImmunoCAP), whereas Anisakis Crude Extract ELISA detected 3.9% seropositives in fish processing workers, three (14%) of which showed IgE reactivity to milk proteins. The highest risk associated with Anisakis sensitization among workers was fishing in the free time, rather than any of attributes related to the occupational exposure. Although no association was observed between anti Anisakis seropositivity and wearing gloves or protective goggles, the majority of workers (92%) wore protective gloves, minimizing the risk for Anisakis sensitization via skin contact. Six HLA alleles within DRB1 gene were significantly associated with seropositivity under dominant, allelic or recessive models. The study exhaustively covered almost all marine fish processing workers in Croatia, reflecting real-time Anisakis seropositivity status within the industry, already under the influence of wide array of allergens
Ključne riječi
anisakis
anisakiaza
profesionalna izloženost
Ključne riječi (engleski)
anisakis
anisakiasis
professional exposure
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:484609
Datum promocije 2022
Studijski program Naziv: Klinička medicina utemeljena na dokazima Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-01-11 14:29:50