Naslov Utjecaj deprivacije spavanja na kognitivne i psihomotorne sposobnosti studenata Medicine u Splitu
Naslov (engleski) Impact of sleep deprivation on cognitive and psychomotor performances of medical students at the University of Split School of Medicine
Autor Lorena Đula
Mentor Maja Valić (mentor)
Član povjerenstva Renata Pecotić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ivana Pavlinac Dodig (član povjerenstva)
Član povjerenstva Joško Božić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet Split
Datum i država obrane 2022, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Temeljne medicinske znanosti Neuroznanost
Sažetak Cilj: Istražiti utjecaj deprivacije spavanja na kognitivne i psihomotorne sposobnosti studenata
medicine u Splitu te proučiti koliki im je subjektivni osjećaj umora nakon deprivacije spavanja
u odnosu na prospavanu noć. Nadalje, cilj je bio utvrditi kakva im je kvaliteta spavanja i je li
se promijenila tijekom godina sudiranja te kojem kronotipu pripadaju.
Ispitanici i metode: U ispitivanju je sudjelovalo 14 ispitanika, od čega 8 žena i 6 muškaraca.
Provedeno je testiranje na CRD uređaju
... Više na drugoj godini studija kada su ispitanici prospavali
noć te naknadno na višim godinama studija nakon neprospavane noći. Pri prvom i drugom
testiranju ispitanici su popunjavali Stanfordsku ljestvicu pospanosti i Pittsburški upitnik. Pri
drugom testiranju ispitanici su ispunjavali upitnik „Jeste li jutarni ili večernji tip“.
Rezultati: Na testu CRD311 ispitanici su postigli bolje rezultate nakon deprivacije spavanja u
MedT u odnosu na prospavanu noć (0,42±0,04 vs. 0,45±0,41; P=0,039). Ostali rezultati kao što
su UKT, MinT, MedT, BrPog, SB/ZB nisu se statistički značajno promijenili nakon deprivacije
spavanja. Muškarci su imali brže UKT na testu CRD11 (90,62±17,32 vs. 110,78±14,13;
P=0,047) te kraći MedT (0,5±0,04 vs. 0,62±0,11; P=0,044) na testu CRD411 nakon
neprospavane noći u odnosu na žene. Nakon prospavane noći muškarci su imali kraći MinT na
testu CRD311 (0,26±0,06 vs. 0,35±0,07; P=0,039) u odnosu na žene. Pospanost izražena
pomoću SSS bila je veća nakon deprivacije spavanja u odnosu na prospavanu noć (2,17±0,79
vs. 3,36±1,11; P=0,005). Kvaliteta i navike spavanja izražene pomoću PSQI nije se statistički
značajno promijenila na višim godinama fakulteta, međutim, studenti imaju lošu kvalitetu
spavanja (PSQI>5). Prema kronotipu spadaju u prijelazni tip (srednja vrijednost 46,71).
Zaključci: Ovim istraživanjem utvrđeno je kako se kognitivne i psihomotorne sposobnosti
studenata Medicinskog fakulteta u Splitu nisu pogoršale nakon deprivacije spavanja. Analizom
podataka utvrđeno je kako su muškarci uspješniji u pojedinim izmjerenim parametrima testova
psihomotorike. Također, studenti su imali značajno veći subjektivni osjećaj umora na SSS
nakon deprivacije spavanja. Kvaliteta i navike spavanja nisu im se značajno promijenile u
odnosu na drugu godinu studija, štoviše, one su ostale loše. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski) Objective: To investigate the impact of sleep deprivation on the cognitive and psychomotor
abilities of medical students in Split and to compare subjetive feelings of sleepiness following
sleep deprivation with those after night sleep. Furthermore, the goal was to determine the
quality of their sleep and whether it changed during the years of the studying and which
chronotype they represent.
Subjects and methods: 14 subjects participated in the study, of which 8 were women and 6
were
... Više men. Testing was performed on the CRD device in the second year of study when the
subjects slept through the night and subsequently in higher years of study after a sleepless night.
During the first and second testing, the subjects filled out the Stanford Sleepiness Scale and the
Pittsburgh Questionnaire. During the second test, the students filled out the questionnaire "Are
you a morning or evening type".
Results: On the CRD311 test, subjects achieved better results after sleep deprivation in MedT
compared to a night they slept (0,42±0,04 vs. 0,45±0,41; P=0,039). Other results such as UKT,
MinT, MedT, BrPog, SB/ZB did not change significantly after sleep deprivation. Men had
faster UKT on the CRD11 test (90,62±17,32 vs. 110,78±14,13; P=0,047) and shorter MedT
(0,5±0,04 vs. 0,62±0,11; P=0,044) on the CRD411 test after a sleepless night when compared
with women. After a night sleep, men had a shorter MinT on the CRD311 test (0,26±0,06 vs.
0,35±0,07; P=0,039) compared to women. Sleepiness expressed using SSS was higher after
sleep deprivation in comparison with one after the night sleep (2,17±0,79 vs. 3,36±1,11;
P=0,005). Sleep quality and habits expressed using PSQI did not change statistically
significantly in higher years of college, however, students have poor sleep quality (PSQI>5).
According to the chronotype, they belong to the transitional type (mean value 46.71).
Conclusion: This research determined that the cognitive and psychomotor performances of
students of the School of Medicine in Split did not deteriorate after sleep deprivation. Data
analysis revealed that men are more successful in certain measured parameters of psychomotor
tests. Also, students had a significantly higher subjective feeling of fatigue measured with SSS
after sleep deprivation. Their sleep quality and habits did not change significantly compared to
the second year of study, moreover, they remained poor. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
deprivacija spavanja
kognitivne sposobnosti
psihomotorne sposobnosti
Ključne riječi (engleski)
sleep deprivation
cognitive performances
psychomotor performances
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:504421
Studijski program Naziv: Medicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-07-21 13:17:13