Naslov Mentalno zdravlje medicinskih sestara tijekom pandemije koronavirusa u Hrvatskoj Naslov (engleski) Mental health of nurses during the coronavirus pandemic in Croatia Autor Matea Dolić Mentor Zenon Pogorelić (mentor)Mentor Vesna Antičević (komentor)Član povjerenstva Ivana Kolčić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Slavica Kozina (član povjerenstva)Član povjerenstva Marija Ljubičić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2023-05-31, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 616 - Patologija. Klinička medicina Sažetak Cilj: Utvrditi prediktore korištenja bolovanja medicinskih sestara; ispitati razlike između
medicinskih sestara koje su radile s bolesnicima oboljelima od COVID-19 bolesti (CoV)
i onih koje nisu radile s COVID-19 pozitivnim bolesnicima (nonCoV) u razinama
simptoma posttraumatskog stresnog sindroma (PTSP), osobinama ličnosti, strategijama
suočavanja i doživljenim profesionalnim stresorima te usporediti strategije suočavanja s
obzirom na njihove sociodemografske karakteristike.
Metode: Glavno istraživanje provedeno je među 1305 medicinskih sestara zaposlenih u
Kliničkom bolničkom centru Split. Poveznica za online istraživanje poslana je putem
njihove službene poslovne elektroničke pošte. U radovima su korišteni validirani i
pouzdani upitnici te su korišteni relevantni statistički alati za analizu prikupljenih
podataka.
Rezultati: Kod CoV sestara starija dob i život u bračnoj zajednici povezani su s višim
razinama suočavanja usmjerenim na problem (p = 0,010). Magistre su značajno manje
koristile suočavanje usmjereno na probleme i emocije (p < 0,001). NonCoV sestre manje
su rabile emocionalno suočavanje među medicinskim sestrama s magisterijem.
Izbjegavanje su više koristile udane (p < 0,001) sestre i one bez djece (p < 0,001) te
također sestre s diplomom prvostupnika (p < 0,001).
Zaključak: Ako su CoV sestre preferirale pristup usmjeren na probleme u suočavanju sa
stresom, bile otvorenije životnim iskustvima i manje osjetljive na kritiku i organizacijske probleme na radnom mjestu te su imale manje straha od infekcije, mogućnost korištenja
bolovanja bila je manje vjerojatna. S druge strane, ako su non-CoV sestre imale niži
rezultat na neuroticizmu, iskusile manju stigmatizaciju tijekom pandemije, prakticirale
manje socijalnog distanciranja od najbližih, imale manji strah od zaraze SARS-CoV-2 i
prijavile manje organizacijskih problema imale su manju vjerojatnost korištenja
bolovanja. Nadalje, rezultati provedenog istraživanja pokazali su da sociodemografski
čimbenici poput radnog iskustva, dobi, stupnja obrazovanja i bračnog statusa utječu na
odabir strategija suočavanja tijekom zdravstvene krize. Medicinske sestre koje rade na
CoV odjelima biraju i aktivno suočavanje i suočavanje usmjereno na emocije, dok one
koje rade na odjelima izvan CoV-a preferiraju strategije usmjerene na problem.
Sažetak (engleski) AIM: To determine the predictors of nurses sick leave utilization; to examine the
differences between nurses who worked with patients with COVID-19 disease (CoV) and
those who did not work with COVID-19 positive patients (nonCoV) in levels of posttraumatic
stress syndrome (PTSD) symptoms, personality traits, coping strategies and
experienced professional stressors and compare coping strategies with regard to their
sociodemographic characteristics.
Methods: The main research was conducted among 1,305 nurses employed at the
University hospital Split, Croatia. The online survey link was sent via their official
business email. Validated and reliable questionnaires were used in the papers, and
relevant statistical tools were used to analyze the collected data.
Results: In CoV nurses, older age and married life were associated with higher levels of
problem-focused coping (p = 0.010). Master’s students used problem and emotionfocused
coping significantly less (p < 0.001). NonCoV nurses with a master’s degree had lower use of emotional coping. Avoidance was used more by married (p < 0.001) sisters and those without children (p < 0.001) and also by sisters with a bachelor’s degree (p < 0.001).
Conclusion: If CoV nurses preferred a problem-oriented approach to coping with stress,
were more open to life experiences and less sensitive to criticism and organizational
problems in the workplace, and had less fear of infection, the possibility of using sick
leave was less likely. On the other hand, if nonCoV nurses had lower neuroticism score,
experienced less stigmatization during the pandemic, practised less social distancing from
those closest to them, had less fear of contracting SARS-CoV-2 and reported fewer
organizational problems, they were less likely to use sick leave. Furthermore, the results
of the conducted research showed that sociodemographic factors such as work
experience, age, level of education and marital status influence the choice of coping
strategies during a health crisis. Nurses working in CoV departments choose both active,
emotion-oriented coping and coping, while those working in non-CoV wards prefer
problem-centered strategies.
Ključne riječi
Mentalno zdravlje
COVID 19
Medicinske sestre
Posttraumatski stresni poremećaji
Bolovanje
Ključne riječi (engleski)
Mental Health
COVID-19
Nurses
Post-Traumatic Stress Disorders
Sick Leave
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:171:195032 Studijski program Naziv: Klinička medicina utemeljena na dokazima Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2023-06-01 12:07:42
