Naslov Varijabilnost pokazatelja arterijske krutosti
Naslov (engleski) Variability of arterial stiffness indicators
Autor Mario Podrug
Mentor Ana Jerončić (mentor)
Član povjerenstva Joško Božić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ante Obad (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marino Vilović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet Split
Datum i država obrane 2023-06-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Sestrinstvo
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak Cilj doktorske disertacije je bio istražiti čimbenike i korake u protokolu procjene PWV-a — zlatnog standarda za mjerenja arterijske krutosti, koji mogu utjecati na smanjenje neželjene varijabilnosti PWV-a unutar ispitanika i tako olakšati uvođenje PWV-a u kliničku praksu. Nadalje, istraženi su i identificirani i čimbenici koji mogu dovesti do tehničkih poteškoća u mjerenju PWV-a, a istraživala se i mogućnost utjecaja nedavne infekcije COVID-19 na stanje krvožilja nekoliko mjeseci nakon izlječenja i njezinog ometajućeg djelovanja u longitudinalnim studijama.
Analize su provedene odvojeno za svaki od dva validirana uređaja - aplanacijski tonometar SphygłnoCor i oscilometar Arteriograph - koji koriste različite tehnike za neinvazivno mjerenje PWV-a, osim za studiju s ispitanicima koji su nedavno preboljeli COVID-19 u kojoj su mjerenja učinjena samo sa SphygmoCorom. Rezultati se temelje na dva jedinstvena ustroja studija u području.
U studiji u kojoj se željelo identificirati eksperimentalne uvjete (različiti mjeritelji, doba dana i broj posjeta) i ostale zbunjujuće čimbenike (vanjski meteorološki uvjeti, fiziološki parametri — arterijski krvni tlakovi i brzina otkucaja srca, te obilježja ispitanika — dob, spol, status hipertenzije, ITM) koji utječu na izmjerene vrijednosti PWV-a i/ili uzrokuju tehničke poteškoće s mjerenjem PWV-a, a koji nisu kontrolirani u standardnom protokolu mjerenja, po prvi je puta sustavno ispitana kratkoročna varijabilnost PWV-a unutar ispitanika. Kako se unutar kratkog perioda promatranja od 2 tjedna ne očekuju klinički značajne promjene arterijske krutosti u pojedinca, intra-individualna varij abilnost PWV-a koja je opažena u studiji predstavlja grešku u longitudinalnim mjerenjima PWVa koja se može očekivati u klinici. Ustroj koji je korišten — jedno-zaslijepljena ukrižena studija s dva različita uređaja, randomizirana s obzirom na dva različita mjeritelja i dva različita doba dana (ujutro/poslijepodne) s 12 ponovljenih mjerenja po ispitaniku te ispitanicima koji su jednoliko i široko raspodijeljeni prema dobi, ITM-u, spolu i dijagnozi hipertenzije (nonnotenzivni/hipertenzivni) osigurava visoku razinu dokaza. Temeljem rezultata ove studije, predložen je niz preporuka koje bi mogle smanjiti neželjenu intraindividualnu varijabilnost prilikom procjene PWV-a te olakšati korištenje PWV-a u kliničkoj praksi.
Druga studija je jedina studija do sada u kojoj su se promjene arterijske krutosti i centralne hemodinamike usporedile prije i poslije infekcije COVID-19. Rezultati pokazuju da se vrijednosti parametara nastavljaju pogoršavati u periodu između 2. i 3. mjeseca nakon završetka infekcije sugerirajući da je moguće da infekcija COVID-19 dolazi do trajnog pogoršanja arterijske krutosti. To posljedično znači i povećanje rizika za razvoj KVB, čak i u dominantno mladih, zdravih osoba s blagim oblikom bolesti, kao što su oni opisani u ovoj studiji.
Rezultati ovog doktorskog rada, koji uključuju niz preporuka za smanjenje neželjene intra-individualne varijabilnosti PWV-a u pojedinca, kao i smanjenje pojavnosti tehničkih poteškoća prilikom mjerenja te identificiraju nove zbunjujuće čimbenike poput COVID-19, mogu olakšati uvođenje mjerenja PWV-a u kliničku praksu i interpretaciju longitudinalnih studija.
Sažetak (engleski) The goal of the doctoral dissertation was to investigate the factors and steps in the PWV assessment protocol - the gold standard for arterial stiffness measurements, which can affect the reduction of unwanted PWV variability within subjects and thus facilitate the introduction of PWV into clinical practice. Furthermore, the factors that can lead to technical difficulties in measuring PWV were investigated and identified, and the possibility of the impact of a recent infection of COVID-19 on the state of blood vessels several months after recovery and its disruptive effect in longitudinal studies was also investigated.
Analyses were performed separately for each of the two validated devices - the SphygmoCor applanation tonometer and the Arteriogaph oscillometer - which use different techniques for non-invasive PWV measurement, except for the study with subjects who had recently recovered from COVID-19 in which measurements were made only with the SphygmoCor. The results are based on two unique institutions of study in the area.
In a study in which the aim was to identify the experimental conditions (different measuring devices, time of day and number of visits) and other confounding factors (external meteorological conditions, physiological parameters - arterial blood pressure and heart rate, and characteristics of the subjects - age, gender, hypertension status, BMI) that affect the measured PWV values and/or cause technical difficulties with PWV measurement, which are not controlled in the standard measurement protocol, for the first time the short-term variability of PWV within subjects was systematically examined. As clinically significant changes in arterial stiffness in an individual are not expected within a short observation period of 2 weeks, the intra-individual variability of PWV observed in the study represents an error in longitudinal measurements of PWV that can be expected in the clinic. The design used — a single-blind cross-over study with two different devices, randomized with regard to two different measuring devices and two different times of day (morning/aftemoon) with 12 repeated measurements per subject and subjects uniformly and widely distributed by age, BMI -in, gender and diagnosis of hypertension (normotensive/hypertensive) provides a high level of evidence. Based on the results of this study, a number of recommendations were proposed that could reduce unwanted intra-individual variability when assessing PMA" and facilitate the use of PWV in clinical practice.
The second study is the only study to date that compared changes in arterial stiffness and central hemodynamics before and after infection with COVID-19. The results show that the values of the parameters continue to deteriorate in the period between 2 and 3 months after the end of the infection, suggesting that it is possible that the COVID-19 infection leads to a perrnanent deterioration of arterial stiffness. This consequently means an increase in the risk for the development of CVD, even in predominantly young, healthy individuals with a mild form of the disease, such as those described in this study.
The results of this doctoral thesis, which include a number of recommendations for reducing unwanted intra-individual variability of PWV in an individual, as well as reducing the incidence of technical difficulties during measurement and identifying new confounding factors such as COVID-19, can facilitate the introduction of PWV measurement into clinical practice and interpreting longitudinal studies.
Ključne riječi
arterijska krutost
brzina pulsnog vala
intra-individualna varijabilnost
prediktori
COVID19
Ključne riječi (engleski)
arterial stiffness
pulse wave velocity
intra-individual variability
predictors
COVID19
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:340916
Datum promocije 2023
Studijski program Naziv: Translacijska istraživanja u biomedicini Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, interdisciplinarna područja znanosti (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-07-17 07:54:56