prikaz prve stranice dokumenta Epidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj
  Preuzmi
PDF 521.05 KB
disertacija
Epidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj
Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2023. urn:nbn:hr:171:128529
Strikić Đula, Ivana
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet

Institucijski repozitorij: Repozitorij MEFST

Citirajte ovaj rad

Strikić Đula, I. (2023). Epidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj (Disertacija). Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:128529

Strikić Đula, Ivana. "Epidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj." Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:128529

Strikić Đula, Ivana. "Epidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj." Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:128529

Strikić Đula, I. (2023). 'Epidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj', Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 06.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:128529

Strikić Đula I. Epidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj [Disertacija]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2023 [pristupljeno 06.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:128529

I. Strikić Đula, "Epidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj", Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:128529

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:128529
Podaci o radu
NaslovEpidemiologija hipotireoze, hipertireoze i prisustva pozitivnih protutijela štitnjače u južnoj Hrvatskoj
Naslov (engleski)Rad ne sadrži naslov na drugom jeziku.
AutorIvana Strikić Đula
MentorTatijana Zemunik (mentor)
Član povjerenstvaAnela Novak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaRosanda Mulić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDražen Huić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Split
Datum i država obrane2023-09-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Epidemiologija
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak
Disfunkcija štitnjače predstavlja vodeći endokrini poremećaj u svijetu. Proveli smo presječno istraživanje na 4402 osobe iz tri hrvatske kohorte. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati prevalenciju dijagnosticirane i nedijagnosticirane hipotireoze, hipertireoze (subkliničke i kliničke) te pozitivnih protutijela na štitnjaču u hrvatskoj populaciji. Rezultati istraživanja pokazali su da je 17,6% ispitanika bilo u eutireozi s pozitivnim protutijelima. Prevalencija kliničke i subkliničke hipotireoze bila je 3% odnosno 7,4%, dok je prevalencija kliničke i subkliničke hipertireoze bila 0,2% odnosno 1,1%. Među njima, 92,6% ispitanika sa supkliničkom hipotireozom, 93,9% kliničkom hipotireozom, 83% supkliničkom hipertireozom i 71,4% ispitanika s kliničkom hipertireozom nije bilo dijagnosticirano. Konačno, prevalencija nedijagnosticirane subkliničke i kliničke hipotireoze u našoj populaciji bila je 6,9% odnosno 2,8%, dok je prevalencija nedijagnosticirane subkliničke i kliničke hipertireoze bila 0,9% odnosno 0,1%. Žene su pokazale veću prevalenciju poremećaja štitnjače; 1,57 puta veći izgledi za eutireozu s pozitivnim protutijelima, 2,1 puta veći izgledi za subkliničku hipertireozu, 2,37 puta veći izgledi za kliničku hipotireozu i 1,58 puta veći izgledi za subkliničku hipotireozu od muškaraca. Ovi rezultati ukazuju na iznimno visok udio nedijagnosticiranih slučajeva, te stoga ukazuju na važnost ulaganja u preventivne programe.
Sažetak (engleski)
Thyroid dysfunction appears to be the leading endocrine disorder. We conducted a cross-sectional study on 4402 individuals from three Croatian cohorts. The aim of this study was to analyse the prevalence of diagnosed and undiagnosed hypothyroidism, hyperthyroidism (subclinical and clinical) and positive thyroid antibodies in the Croatian population. The results of the study indicated that 17.6% of participants were euthyroid with positive antibodies. The prevalence of clinical and subclinical hypothyroidism was 3% and 7.4%, respectively, while the prevalence of clinical and subclinical hyperthyroidism was 0.2% and 1.1%, respectively. Among them, 92.6% subclinical hypothyroid, 93.9% clinical hypothyroid, 83% subclinical hyperthyroid and 71.4% clinical hyperthyroid participants were undiagnosed. Finally, the prevalence of undiagnosed subclinical and clinical hypothyroidism in our population was 6.9% and 2.8%, respectively, while the prevalence of undiagnosed subclinical and clinical hyperthyroidism was 0.9% and 0.1%, respectively. Women showed a higher prevalence of thyroid disorders; 1.57 times higher odds of euthyroidism with positive antibodies, 2.1 times higher odds of subclinical hyperthyroidism, 2.37 times higher odds of clinical hypothyroidism and 1.58 times higher odds of subclinical hypothyroidism than men. These results indicate an extremely high proportion of undiagnosed cases, and therefore require investments in a prevention programme.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:171:128529
Datum promocije2023
ProjektŠifra: IP-2019-04-2593
Naziv: Reguliranje funkcije štitne i doštitne žlijezde i homeostaze kalcija u krvi
Naziv: Regulation of thyroid and parathyroid function and blood calcium homeostasis
Kratica: THPTHCAREGULATION
Voditelj: Tatijana Zemunik
Pravna nadležnost: Hrvatska
Financijer: HRZZ
Linija financiranja: IP
Studijski programNaziv: Biologija novotvorina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-09-22 12:05:48