CILJ ISTRAŽIVANJA: Prikazati razlike amplitude i latencije vala P300 između ispitanika s blagim spoznajnim oštećenjem i ispitanika iz kontrolne skupine. USTROJ ISTRAŽIVANJA: Provedena je presječna studija u trajanju od 1. travnja 2012. god. do 10. srpnja 2012. god. Glavni kriterij uključivanja bila je dijagnoza blagog spoznajnog oštećenja. MJESTO ISTRAŽIVANJA: Istraživanje je provedeno na Klinici za neurologiju KBC-a Split, referentni centar za evocirane potencijale Ministarstva zdravlja. SUDIONICI: U istraživanju su sudjelovala 22 ispitanika kojima smo neuropsihološkim testiranjem potvrdili dijagnozu blagog spoznajnog oštećenja. Ispitanike smo zatim podvrgnuli ispitivanju slušnih evociranih potencijala. Skupini ispitanika s blagim spoznajnim oštećenjem pridružili smo kontrolnu skupinu od 22 ispitanika, kojima smo prethodno isključili postojanje iste dijagnoze, te smo ih podvrgnuli ispitivanju slušnih evociranih potencijala. GLAVNE MJERE ISHODA: Veličina latencije vala P300 ciljanog i neciljanog podražaja; usporedba rezultata između ispitanika s blagim spoznajnim oštećenjem i ispitanika iz kontrolne skupine, veličina amplitude vala P300. REZULTATI: Duljina latencije vala P300 ciljanog podražaja u bolesnika s blagim spoznajnim oštećenjem pokazala se statistički značajno većom u odnosu na kontrolnu skupinu. Prosječna duljina latencije iznosila je 305,2 ms, za razliku od latencije ispitanika kontrolne skupine koja je iznosila 296 ms. Također se statistički većom pokazala i duljina latencije neciljanog podražaja. Prosječna duljina latencije iznosila je 320 ms, a latencija ispitanika iz kontrolne skupine 301,4 ms. Amplitude u bolesnika sa blagim spoznajnim poremećajem bile su niže u odnosu na kontrolnu skupinu; 40% bolesnika imalo je izrazito niske amplitude. ZAKLJUČCI: Bolesnici sa blagim spoznajnim poremećajem imaju produženu latenciju i sniženu amplitudu vala P300.