CILJ ISTRAŽIVANJA: Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj mozga koji se očituje teškoćama u socijalnim interakcijama, teškoćama u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, kao i neuobičajenim ponašanjem. Osobe oboljele od autizma imaju i ograničene aktivnosti i interese te različite motoričke smetnje i stereotipije. Oralno zdravlje u takvoj populaciji često zna biti zapostavljeno zbog ostalih zdravstvenih teškoća kroz koje prolaze stoga je cilj ovog istraživanja ustanoviti oralni status oboljelih osoba koji su štićenici Centra za autizam u Splitu te ga usporediti sa sveukupnom populacijom u Republici Hrvatskoj. MATERIJALI I METODE: U istraživanje je uključeno ukupno 37 osoba (6 ženkog i 31 muškog spola). Dob ispitanika se kreće u rasponu od 7. god do 33. god. Zbog velikog raspona u dobi ispitanici su podijeljeni u dvije skupine. Prvu skupinu čine djeca u dobi od 7. do 12. godine. Tu skupinu čini ukupno 7 osoba (0 djevojčica i 7 dječaka). Kriterij za svrstavanje u prvu skupinu je dentalni status mješovite denticije. Drugu skupinu čine osobe od 13. do 33. godine života te se u njoj nalazi ukupno 26 osoba (5 ženskog i 21 muškog spola). Svi ispitanici u drugoj skupini u dentalnom statusu imaju zabilježenu trajnu denticiju. Postupak se provodio u prostorijama Centra za autizam u razdoblju od dva mjeseca. Pregledom smo utvrđivali KEP indeks u ispitanika, procjenjivali smo gingivalni indeks i educirali ispitanike o održavanju oralne higijene. REZULTATI: Populacija osoba oboljelih od autizma koja je sudjelovala u istraživanju bila je u omjeru muškaraca naspram žena 5:1. Prema kriterijima SZO prva skupina ispitanika (djeca u dobi od 7. do 12. godine) nalazi se u vrlo visokom riziku intenziteta karijesa, dok druga skupina ispitanika (osobe u dobi od 12. do 33. godine života) spada u skupinu s visokim rizikom. Gingivitis, koji je tretiran po kriteriju gingivalnog indeksa po Loe and Silnessu [27] pokazao nam je veće probleme u vidu upale i krvarenja u osoba starije životne dobi nego u osoba mlađih od 12 godina. U prvoj skupini 43 % ispitanika imalo je lagano upaljenu gingivu (stupanj 1) , dok je u drugoj skupini ispitanika njih 65,3 % imalo gingivitis. Kep indeks u prve skupine, djeca s mješovitom denticijom, iznosi 5,71, a SIC za istu skupinu 13. U druge skupine ispitanika zabilježen je nešto veći KEP indeks 7,07, dok je SIC jednak kao i u prvoj skupini i iznosi 13. Samo 14 % ispitanika mlađe životne dobi imalo je kep indeks 0, a 28 % imalo je kep indeks veći od 10. U starijoj skupini ispitanika samo 7,6 % ispitanika imalo je indeks 0, dok je čak 30,7 % ispitanika imalo KEP indeks veći od 10. ZAKLJUČAK: Visoki intenzitet karijesa koji je zabilježen na području cijele Hrvatske, kao i visoka, odnosno vrlo visoka prevalencija karijesa zabilježena u našoj ispitivanoj skupini, upućuju na veoma veliku problematiku koju je potrebno riješiti. Potrebno je pomno isplanirati programe i akcije promicanja oralnog zdravlja i prevencije karijesa koji će se početi provoditi na nacionalnoj razini. Takvi programi trebali bi omogućiti promjene, upozoriti na važnost preventivnih djelovanja te potaknuti na revitalizaciju preventivne dentalne zaštite kako u općoj populaciji tako i u osoba oboljelih od autizma. Potrebno je u sklopu Specijalističkih dentalnih ustanova osigurati posebno odjeljenje za osobe oboljele od autizma te zajedno sa stručnim timom, uz dugotrajne i strpljive metode edukacije i prilagodbe, osigurati kvalitetnu dentalnu skrb.