Naslov Varijabilnost tonometrije po Goldmannu s i bez fluoresceina
Naslov (engleski) Variability of Goldmann applanation tonometry with and without fluorescein
Autor Nora Perišić
Mentor Ljubo Znaor (mentor)
Član povjerenstva Milan Ivanišević (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mladen Lešin (član povjerenstva)
Član povjerenstva Joško Božić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet (Oftalmologija) Split
Datum i država obrane 2018, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Oftalmologija
Sažetak Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li statistički značajna razlika između mjerenja Goldmannovom aplanacijskom tonometrijom s i bez fluoresceina.
Materijali i metode: Istraživanje se provodilo na Klinici za očne bolesti, Kliničkog bolničkog centra Split. Uključeno je 39 pacijenata te je pregledano 78 očiju. Vrijeme provedeno za prikupljanje podataka iznosilo je jedan kalendarski mjesec. Svakom ispitaniku smo ukapali anestetik (tetrakain) u oko i nakon toga počeli s mjerenjima očnog tlaka. Svakom ispitaniku smo mjerili tlak tri puta bez fluoresceina koristeći zeleno svijetlo. Zatim smo svakom ispitaniku mjerili tlak tri puta koristeći fluoresceinsku boju (jednokratna trakica) i kobalt plavo svijetlo. Kao statistički značajna razlika koristila se razina značajnosti p<0,05.
Rezultati: Od 39 ispitanika uključenih u ovo istraživanje, 19 (48,72%) je bilo žena i 20 (51,28%) muškarca. Srednja dobi ispitanika je iznosila 71,74±8,27. Uspoređujući tri uzastopna mjerenja intraokularnog tlaka (IOT) utvrdili smo da srednja vrijednost svakog sljedećeg mjerenja, bilo za seriju mjerenja bez ili s fluoresceinom, bila statistički značajno manja. Za usporedbu izmjerenih tlakova među serijom izmjerenom bez fluresceina i s fluoresceinom nismo uzeli aritmetičku sredinu već smo uspoređivali svako uzastopno mjerenje bez fluoresceina sa onim s fluoresceinom. Pokazalo se da ne postoji statistički značajna razlika između pojedinih uzastopnih mjerenja bez i s fluoresceinom. Zatim smo dokazali da se mjerenja. IOT CCD (mjerenje tlaka uz namještanje osi prizme u smjeru osi astigmatizma) statistički značajno razlikuju od prvih mjerenja s i bez fluoresceina. Nađena je negativna korelacija između rožničkog astigmatizma i razlike između korigiranog mjerenja IOT CCD i prvog mjerenja IOTa bez fluoresceina. Što je veći rožnički astigmatizam to je mjerenje bez korekcije osi prizme sve više precjenjivalo IOT u usporedbi s mjerenjem uz korekciju osi (IOT CCD). Nađena je također i pozitivna korelacija između odstupanja osi astigmatizma od vodoravne osi i razlike između korigiranog mjerenja IOTa (IOT CCD) i prvog mjerenja bez fluoresceina. To dovodi do zaključka da što je bilo veće odstupanje osi astigmatizma od vodoravne osi, to je prvo mjerenje bez korekcije osi prizme sve više podcjenjivalo IOT u usporedbi s mjerenjem uz korekciju osi (IOT CCD).
Zaključak: Ne postoji statistički značajna razlika između mjerenja Goldmannovom aplanacijskom tonometrijom s i bez fluoresceina. Uzastopnim mjerenjima IOT u vremenskim razmacima od nekoliko sekundi dolazi do smanjenja njegove vrijednosti. Postoji pozitivna korelacija između odstupanja osi astigmatizma i razlike između korigiranog mjerenja IOTa i prvog mjerenja bez fluoresceina. Postoji negativna korelacija odstupanja osi astigmatizma i razlike između korigiranog IOTa i prvog mjerenja bez fluorescina. S obzirom na to za daljnju kliničku praksu se ne treba koristiti fluorescein, preporučuje se mjeriti Goldmannovom aplanacijskom tonometrijom bez fluoresceina koristeći zeleno svjetlo.
Sažetak (engleski) Objective: The aim of this study was to determine whether there is a statistically significant difference between measurements with Goldmann aplannation tonometry with and without fluorescein.
Materials and methods: The research was conducted at the Clinic for Ophthalmology of University Hospital of Split. There were 39 patients involved and 78 eyes were examined. The time spent collecting the data was one calendar month. Each subject was put anesthetic (tetracaine) in the eye and then we started with the eye pressure measurements. For each subject we measured pressure three times without fluorescein using red-free light. Then we measured pressure for each subject three times using fluorescein (disposable band) and cobalt blue light. As a statistically significant difference the significance level p < 0.05 was used.
Results: Of the 39 respondents involved in this study, 19 (48.72%) were women and 20 (51.28%) males. The mean age of the respondents was 71.74 ± 8.27. By comparing three consecutive intraocular pressure measurements (IOP), we found that the mean value of each subsequent measurement, whether for a series of measurements without or with fluorescein, was statistically significantly lower. To compare the measured pressure between the series measured without flurescein and with the fluorescein we did not take the mean value, but we compared each non-fluorescein and fluorescein sequential measurement. There was no statistically significant difference between individual sequential measurements without and with fluorescein. Then we proved that the IOT CCD measurements (the pressure measurement with the axis setting prism in the direction of the astigmatism axis) statistically differ significantly from the first measurements with and without fluorescein. There was a negative correlation between corneal astigmatism and the difference between corrected IOT CCD measurement and the first IOT measurement without fluorescein. The higher the corneal astigmatism, the measurement without the correction of the axis of the prism was more and more overestimated by the IOT compared to the IOT CCD measurement. There was also a positive correlation between the astigmatism axis deviation from the horizontal axis and the difference between corrected IOT (IOT CCD) measurement and the first measurement without fluorescein. This leads to the conclusion that the greater the deviation of the axis of astigmatism from the horizontal axis, the first measurement without the correction of the axis of the prism increasingly underestimated the IOT compared to the IOT CCD measurement.
Conclusion: There is no statistically significant difference between the measurement of Goldmann's aplastic tonometers with and without fluorescein. Consecutive IOP measurements in a few seconds intervals will decrease its value. There is a positive correlation between the deviation of the astigmatism axis and the difference between the corrected IOP measurement and the first measurement without fluorescein. There is a negative correlation between the astigmatism axis deviation and the difference between the corrected IOP and the first measurement without fluorescence. In view of that, no fluorescein should be used for further clinical procedures, it is recommended to use Goldmann applanation tonometry without fluorescein using red-free light.Tonometry, Ocular
Intraocular Pressure
Fluorescein
Ključne riječi
Očna tonometrija
Očni tlak
Fluorescein
Ključne riječi (engleski)
Tonometry Ocular
Intraocular Pressure
Fluorescein
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:345883
Studijski program Naziv: Medicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-11-13 10:15:38