Cilj istraživanja: Cilj ove studije je utvrditi postoji li povezanost između kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti ispitanih testovima CRD serije i rezultata testa deksterimetrije provedenog među studentima dentalne medicine prilikom upisa na studij i tijekom studija. Materijali i metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 108 ispitanika, 20 muškaraca i 88 žena, u dobi od 20 do 24 godine. Ispitanici su rješavali tri testa CRD serije tijekom nastave na predmetu „Neuroznanost u dentalnoj medicini“ tijekom druge godine studija u tri akademske godine 2013./2014., 2014./2015., 2015./2016., a rezultati su preuzeti iz baze podataka Katedre za neuroznanost. Testovi se temelje na kronometriji, od najjednostavnijih do onih složenijih; CRD311 (test diskriminacije položaja svjetlosnog signala), CRD411 (test kompleksne psihomotoričke koordinacije) i CRD11 (test rješavanja jednostavnih aritmetičkih operacija). Parametri koji su obrađeni u rezultatima su ukupno vrijeme rješavanja testa (TST), najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka (MinT), ukupni balast (UB), početni balast (SB; izgubljeno vrijeme u prvoj polovici testa), završni balast (ZB; izgubljeno vrijeme u drugoj polovici testa), te broj pogrešaka na testu (BrPog), mjera zamorljivosti (D1). Test O’Connorovim testom deksterimetrije, izmjereno je vrijeme reakcije u sekundama. Rezultati su preuzeti iz pismohrane iz studentske referade Studija dentalne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Rezultati: U testu CRD311 muškarci su u odnosu na žene bili u prosjeku 0,9 sekunda brži u ukupnom vremenu rješavanja testa (UKT) (26,80 ± 1,83 s vs. 27,93 ± 2,03 s; P = 0,027) i imali su 0,03 sekunda kraće minimalno vrijeme za rješavanje pojedinačnog zadatka (MinT) (0,31± 0,04 s vs. 0,34 ± 0,04 s; P = 0,028). Također, nisu se razlikovali u zamoru tijekom testa mjerenom balastima, u startnom (4,10 ± 0,73 s vs. 4,02 ± 1,07 s; P = 0,715), završnom (3,92 ± 0,63 s vs. 3,78± 1,19 s; P = 0,501) i ukupnom balastu (8,03 ± 1,23 s vs. 7,82 ± 2,11 s; P = 0,572). Na testu CRD411 kao i testu CRD11 nisu pronađene značajne razlike između muškaraca i žena u niti jednom od promatranih parametara. Niti jedan od testova CRD serije nije se razlikovao u promatranim parametrima (UKT, MinT, UB, SB, ZB, BrPog) i vremenu rješavanja O’Connor testa. Ipak, kada se istražila povezanost spola i vremena postignutih u testovima CRD serije i O’Connor testa jedino smo u mjeri zamorljivosti (D1) pronašli značajnu razliku u muškaraca u odnosu na žene (P=0,043). Zaključak: Rezultati ovog istraživanja pokazali su da se muškarci i žene razlikuju jedino u ukupnom vremenu rješavanja i minimalnom vremenu potrebnom za rješavanja testa diskriminacije položaja svjetlosnog signala (test CRD311). Nadalje, rezultati našeg istraživanja pokazuju da ne postoji statistički značajna povezanost između deksterimetrijskog mjerenja brzine reakcije i testova CRD serije.