Ova disertacija se sastoji od pet objedinjenih radova i zasniva se na istraživanjima ribljih naselja na podvodnim vertikalnim koraligenim grebenima tehnikom podvodnog vizualnog cenzusa (metoda kvadrata i metoda transekta) i ulovnim neribolovnim tehnikama. Podaci su se prikupljali na četiri lokacije u Hvarskom kanalu tijekom razdoblja od pet godina. Najveća dubina ronjenja prilikom istraživanja je bila 65 m, a uz korištenje tehnike dubokih dekompresijskih zastanaka osim komprimiranog zraka za disanje korišteni su i Nitrox50 i Trimix mješavine plinova. Prvi rad obuhvaća kvantitativno uzorkovanje metodom kvadrata od površine do 45 m dubine te je prikupljeno 220 kriptobentoskih i 61 epibentoska jedinki. Kriptobentoskim naseljima riba dominirala je obitelj glavoča, kako po biološkoj raznolikosti (> 60% svih vrsta) tako i po brojnosti (> 90% svih primjeraka). Vrste koje su se ranije smatrale rijetkim bile su prisutne, neke čak i brojne u ovom istraţivanju. Drugi rad opisuje prvi put korištenu kvantitativnu metodu uzorkovanja za duboku kriptobentosku i epibentosku ihtiofaunu pomoću Trimix mješavina plinova koja je provedena na dubini od 57 do 62 m. Prikupljeno je 16 primjeraka iz četiri vrste riba, tj. tri vrste glavoča i jedna babica. Dvije od sakupljenih vrsta, Thorogobius macrolepis i Vanneaugobius dollfusi su do tada smatrane rijetkima, usljed veoma malo zabiljeţenih nalaza u svijetu. U trećem radu testirane su dnevne razlike u sastavu naselja epibentoskih i kriptobentoskih riba. Ukupno je zabiljeţeno 27 kriptobentoskih i epibentoskih vrsta riba. Kombinirani rezultati sugeriraju da su kriptobentoska riblja naselja većinom sastavljena od stalnih stanovnika skrivenih prostora s veoma malim dnevnim promjenama. Četvrti rad opisuje novu metodu podvodnog vizualnog cenzusa prikladnu za dublje vertikalne podvodne grebene. Nazvana je Deep Vertical Transect (DVT) i rađena je na dubinama od površine mora do 50 m. U istraživanju je ukupno zabilježena 51 vrsta riba, pri čemu je 41 vrsta kategorizirana kao stalni stanovnik koraligenog grebena, dok se 10 vrsta smatra povremenim stanovnicima. U transektima ispod termokline opaţen je najmanji broj vrsta što ukazuje na temperaturu kao jedan od najvažnijih parametara koji utječe na dubinsku raspodjelu ribljih naselja u ljetnom razdoblju. Peti rad opisuje metodu podvodnog vizualnog cenzusa zasnovanu na korištenju transekta te podvodnog skutera uz uporabu ronilačkih aparata zatvorenog kruga disanja. Tri varijable okoliša, dubina, životinjski pokrov i istočni položaj grebena, identificirane su kao vrlo značajne za pojavljivanje vrsta, ali značajne varijable bile su i nagib, morsko dno s pukotinama i šupljinama (prostorna heterogenost) te podloga s više ili manje glatkom površinom.