Cilj rada: Glavni cilj ovog rada bio je analizirati učestalost i raspodjelu abnormalnih pločastih i žljezdanih lezija u cervikalnim brisevima po dobi i Bethesda klasifikaciji abnormalnih stanica te utvrditi postotak citološki dijagnosticiranih invazivnih karcinoma na Odjelu za kliničku citologiju u odnosu na operirane i patohistološki dijagnosticirane karcinome vrata maternice u KBC-u Split tijekom 2019. godine. Ispitanice i metode: Istraživanje je obuhvatilo 15000 nalaza Papa testa analiziranih na Zavodu za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019 godine. Podaci za analizu prikupljeni su iz medicinske dokumentacije Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Klinčkog bolničkog centra Split. Rezultati: Od ukupnog broja analiziranih nalaza Papa testa, citološke abnormalnosti pronađene su u 4% nalaza. Intraepitelne pločaste i žljezdane lezije su pronađene u 98.7% abnormalnih nalaza. Stopa invazivnih karcinoma je 1.3% i 2/3 svih invazivnih karcinoma čine oni pločastog porijekla. Najveća incidencija je bila u dobnoj skupini od 21 do 30 godina. Najučestalija kategorija po Bethesdinoj klasifikaciji abnormalnih stanica je bila LSIL (40.2%) dok je najveća prevalencija HSIL lezija bila u dobnoj skupini od 31 do 40 godina (37.7%). ASCUS je činio najveći postotak svih abnormalnih nalaza Papa testa (1.8%), zatim LSIL (1.5%). HSIL je uočen u 0.6% uzoraka, a ASCH u 0.1% uzoraka. Najčešća cervikalna intraepitelna lezija bila je CIN 2 (48%). Kategorija atipičnih glandularnih stanica neodređenog porijekla bila je najčešća u abnormalnostima žljezdanih stanica (92.2%). Atipičnost u endometralnim stanicama pronađena je u 6.8%. Abnormalnosti koje upućuju na AIS pronađene su u 0.05% AGC uzoraka. Za samo 13% žena kojima je dijagnosticiran karcinom vrata maternice, Papa test je analiziran u KBCu Split. Zaključak: Rak vrata maternice još uvijek je veliki zdravstveni problem. Otkrivanje abnormalnosti Papa testom ima svoja ograničenja ovisno o kvaliteti i interpretaciji uzorka. Ovo istraživanje naglašava važnost organiziranog probira u prevenciji raka vrata maternice