U ovom radu su opisane epidemiološke karakteristike bjesnoće te je izvršena analiza epidemioloških karakteristika osoba koje su se javile zbog ozljede/kontakta od bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje u Antirabičnu stanicu Split Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko –dalmatinske županije u petnaestogodišnjem razdoblju od 2000. do 2014. godine. Napravljena je distribucija pregledanih osoba prema dobi, spolu, zdravstvenom stanju i vrsti životinje koja je nanijela ozljedu ili je s njom bila u kontaktu. Prikazane su osobe koje su dobile antirabičnu zaštitu prema zdravstvenom stanju životinje i prema lokalizaciji ozljede na tijelu. Analiza je izvršena uvidom u antirabičnu anketu svake osobe ozlijeđene u razdoblju od 2000. – 2014. godine na području Splitsko – dalmatinske županije. Ukupno je pregledana 5890 osoba, od čega je 1887 odnosno 32,04 % cijepljeno protiv bjesnoće. Od tog broja, 1642 ih je primilo samo antirabično cjepivo, a 244 kombinaciju cjepiva i humanog antirabičnog imunoglobulina (HRIG). Distribucija zadanih ozljeda po učestalosti ugriza je slijedeća: šaka i prsti, noga, ruka, glava i vrat, te trup. Osobe koje su primile antirabičnu zaštitu, najčešće su bile ugrižene od pasa 1127 (59,72 %) ili mačke 430 (22,79 %). Zastupljenost životinjskih vrsta u ukupnom broju pregledanih i obrađenih pacijenata je sljedeća: pas (77,57 %), mačka(15,16 %), glodavci (3,51 %), lisica (1,36%) te ostale vrste životinja (1,31 %).