Naslov Ispitivanje razlike u koncentraciji hormona prolaktina između dvije metode-postoji li razlika
Naslov (engleski) INVESTIGATING THE DIFFERENCE IN THE PROLACTIN HORMONE CONCENTRATION BETWEEN THE TWO METHODS - IS THERE A DIFFERENCE
Autor Ivana Gašpar
Mentor Daniela Šupe-Domić (mentor)
Član povjerenstva Leida Tandara (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ivana Franić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Daniela Šupe-Domić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu (Sveučilišni odjel zdravstvenih studija) Split
Datum i država obrane 2017-07-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti
Sažetak Uvod: Prolaktin (PRL) je proteinski hormon. Izlučuje ga adenohipofiza ali i druga tkiva u manjoj mjeri. Njegovu sintezu stimuliraju prvenstveno estrogeni dok je sekrecija pod kontrolom prolaktin inhibirajućeg faktora (PIF) – dopamina. Po svojoj je strukturi sličan hormonu rasta (hGH) i humanom placentarnom laktogenu (hPL). Prolaktin se u serumu zdravih ljudi pojavljuje u tri forme različite molarne mase: monomer prolaktina (23kDa) 86%, veliki prolaktin (50–60 kDa) 9% i veliki-veliki prolaktin (>150 kDa) 5%. Koncentracija prolaktina u serumu žena značajno je viša nego kod muškaraca zbog utjecaja estrogena. Povisuju je i neka fiziološka stanja kao što su spavanje, tjelesni napor, stres, hipoglikemija, trudnoća i dojenje. Najčešća patološka stanja vezana uz prolaktin su hiperprolaktinemije uzrokovane prolaktinomima i dobroćudnim tumorima hipofize.
Cilj: Cilj ovog rada je dokazati odsutnost ili prisutnost statistički značajne razlike u koncentraciji serumskog prolaktina korištenjem dvije različite metode.
Materijali i metode: Ispitivan je uzorak od 40 slučajnih uzoraka bolesnika upućenih u laboratorij u sklopu dijagnostičke obrade. Uspoređivane su dvije različite imunokemijske metode: imunoradiometrijska metoda (IRMA) i elektrokemiluminiscencijska imunokemijska metoda (ECLIA).
Rezultati: Dobiven je visok koeficijent korelacije (r = 0,916) uz interval pouzdanosti (95% CI) od 0,845 do 0,955 (razina signifikantnosti P<0,0001). Podaci dobiveni korištenjem Passing-Bablockove regresijske analize pokazali su da ne postoji konstantno odstupanje između metoda ali da postoji malo proporcionalno odstupanje. Po izračunu Cusumovog testa nema značajnog odstupanja od linearnosti (P = 1,00). Podaci dobiveni korištenjem Demingove regresijske analize pokazali su da ne postoji niti konstantno niti proporcionalno odstupanje između metoda.
Zaključak: Tijekom praćenja koncentracija prolaktina kod svakog bolesnika važna je primjena iste metode na istom analizatoru kako bi rezultati bili sljedivi. Ukoliko se koncentracija prolaktina određuje drugom metodom potrebno je odrediti novu nultu koncentraciju prolaktina od koje bi proizlazilo praćenje koncentracije ovog hormona
Sažetak (engleski) Introduction: Prolactin (PRL) is a protein hormone. It is excreted by adenohypophysis and other tissues to a lesser extent. Its production is primarily stimulated by estrogens while secretion is under the control of prolactin inhibiting factor (PIF) - dopamine. Its structure is similar to growth hormone (hGH) and human placental lactogen (hPL). In healthy patients serum prolactin appears in three forms of different relative molecular mass: prokaryotic monomer (23kDa) 86%, large prolactin (50-60 kDa) 9% and large-prolactin (> 150 kDa) 5%. Concentration of prolactin in serum of women is significantly higher than in men due to estrogen influence. Some physiological conditions such as sleep, physical exertion, stress, hypoglycemia, pregnancy and lactation are also elevated. The most common pathological conditions associated with prolactin are hyperprolactinemia caused by prolactinomas, a benign pituitary tumor.
Aim: The aim of this paper is to prove the absence or presence of statisticaly significant differences in the results of serum prolactin determined by two different methods.
Materials and Methods: A sample of 40 randomized patient samples from ambulatory patients was tested. Two different immunochemical methods were compared: the immunoradiometric method (IRMA) and the electrochemiluminiscence immunoassay method (ECLIA).
Results: High coefficient of correlation (r = 0.916) and significance level P <0.0001 were obtained. The confidence interval (95% CI) for coefficient of correlation was 0.845 to 0.955. Data obtained by using the Passing and Bablock regression analysis showed that there are no constant deviations between methods but there is a slight proportional deviation. Cusum's test does not show significant linear deviations (P = 1.00). Data obtained using Deming regression analysis showed that there were no constant or proportional deviations between methods.
Conclusion: Monitoring of the value of prolactin in each patient is important with the application of the same methods on the same analyzer to make the results comparable. If prolactin is determined by other methods it is necessary to determine the new zero concentration of prolactin from which this hormone concentration can be monitored.
Ključne riječi
prolaktin
IRMA
ECLIA
usporedba (ključne riječi unio urednik)
Ključne riječi (engleski)
prolactin
IRMA
ECLIA
comparisson (ključne riječi unio urednik)
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:176:714828
Studijski program Naziv: Medicinska laboratorijska dijagnostika Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinska laboratorijska dijagnostika (univ.bacc.med.lab.diag.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-05-15 10:19:06