Naslov Prirast tjelesne težine u makrosomne novorođenčadi Naslov (engleski) WEIGHT GAIN OF MACROSOMIC NEWBORN INFANTS Autor Lucija Junaković Mentor Slavica Kozina (mentor)Član povjerenstva Slavica Kozina (član povjerenstva)Član povjerenstva Rahela Orlandini (član povjerenstva) Član povjerenstva Martina Šunj (predsjednik povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2019-07-09, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Cilj: Primarni cilj ovog istraživanja je retrospektivno obuhvatiti svu terminsku novorođenčad rođenu na području grada Šibenika tijekom šestomjesečnog razdoblja te usporediti prirast tjelesne težine u makrosomne novorođenčadi u odnosu na ostalu terminsku novorođenčad, te koristeći ponderalni indeks kao pouzdan auksološki parametar u predikciji proporcionalnosti razvoja ispitati učestalost rađanja makrosomske novorođenčadi među ukupnim brojem novorođenčadi te ispitati da li se (dis)proporcionalnost novorođenčadi mijenja nakon mjesec dana po rođenju (prvi pregled pedijatra).
Specifični cilj ovog istraživanja je ispitati razlike u prirastu tjelesne težine u makrosomne i ostale terminske novorođenčadi uspoređujući načine hranjenja (isključivo majčinim mlijekom, dojenačkim mliječnim pripravkom (dojenačka formula) i kombinacijom majčinog mlijeka i dojenačkog mliječnog pripravka).
Metode: Ovo je retrospektivna studija provedena u Domu zdravlja Šibenik, ispitanici su bili pacijenti uzeti u skrb Patronažne službe Doma zdravlja Šibenik, odnosno sve rodilje i terminska novorođenčad. Podaci su se retrospektivno prikupljali u periodu od 01. siječnja do 30. lipnja 2018. Upitnik se sastojao od 15 pitanja, podijeljena na 3 dijela. Antropometrijska mjerenja obrađena su programom „WHO Anthro“ Svjetske zdravstvene organizacije. U radu su korištene metode deskriptivne statistike gdje se kod normalno distribuiranih varijabli koristi aritmetička sredina i standardna devijacija kao pokazatelj disperzije, dok se u slučaju odstupanja vrijednosti od normalne distribucije koristi medijan kao srednja vrijednost te interkvartilni raspon (IQR) kao pokazatelj disperzije. Razlike u vrijednostima su prezentirane i grafičkim putem, dok je testiranje razlika rađeno T-testom za nezavisna i ponovljena mjerenja, te ANOVA testom, dok u slučaju odstupanja vrijednosti od normale korišten je Mann-Whitney U test, Sign test, te Kruskal-Wallis test. Normalnost razdiobe je testirana upotrebom Kolmogorov-Smirnov testa. Zavisnost među nenumeričkim varijablama je testirana Hi kvadrat testom. Analiza je rađena u statističkom programu STATISTICA 12, dok su zaključci donešeni pri razini signifikantnosti od 5%.
Rezultati: Istraživanje ukazuje na to da udio dojene novorođenčadi s tjednima života opada, u prvom tjednu života 74,3% novorođenčadi je dojeno dok se ta brojka smanjuje na 56,8% u četvrtom tjednu života. Makrosomna (LGA) novorođenčad postaju proporcionalnija do prvog sistematskog pregleda s mjesec dana, radi statistički značajnog gubitka na tjelesnoj težini. Makrosomna (LGA) novorođenčad imaju manji prirast u opsegu glave mjesec dana po rođenju.
Zaključak: Najveći prirast na tjelesnoj težini ostvaren je kod djece koja su hranjena kombinacijom majčinog mlijeka i dojenačkog mliječnog pripravka. Visok postotak makrosomne novorođenčadi u ovom istraživanju, iako nadilazi hipotezu, ne ukazuje da se radi o patološkom stanju. Praćenje rasta i razvoja djece je važan faktor, a percentilne krivulje Svjetske zdravstvene organizacije omogućuju nam usporedbu antropometrijskih mjera novorođenčadi na svjetskoj razini.
Sažetak (engleski) Objective: The primary objective of this study was to retrospectively collect data from all term newborn infants born in the city of Šibenik over a six months period and to compare weight gain of macrosomic newborn infants to the other term newborn infants, and with using the ponderal index as a reliable auxological parameter in prediction of developmental proportionality, to examine the incidence of macrosomic newborn infants among the total number of newborns, and also to examine whether (dis)proportionality of newborns changes after one month (with first pediatric examination). The specific objective of this study was to examine differences in weight gain of macrosomic and other term newborns by comparing feeding patterns (exclusively breast milk, infant formula (baby formula) and combination of breast milk and infant formula).
Methods: This was a retrospective study conducted at the Health Center of Šibenik, subjects were mothers and newborns who received postnatal care by health care visitors. Data were collected retrospectively in period from January 1st to June 30th 2018. The questionnaire consisted of 15 questions, divided into 3 parts. Antropometric measurements were processed by the WHO Anthro software. This research used descriptive statistics, where the normal distribution variables use the aritmetic mean and the standard deviation as the dispersion indicator, while in the case of deviation from the normal distribution value, the median is used as the mean and the interquartile range (IQR) as the dispersion indicator. Differences in value were also presented graphically, while the difference testing was performed by T-test for independent and repeated measurements and ANOVA test, while in the case of deviation from the normal Mann-Whitney U test, Sign test and Kruskal-Wallis test were used. Kolmogorov-Smirnov test was used to test normality of distribution. Dependence among non-numeric variables was tested by Chi-square test. The analysis was conducted in statistical program STATISTICS 12, while the conclusions were made at the level of significance of 5%.
Results: This study suggests that the proportion of breastfed newborns decreases with weeks of life, in the first week of life 74,3% of newborns were exclusively breastfed, while this number is reduced to 56,8% in the fourth week of life. Macrosomic (LGA) newborns became more proportional one month after birth, because of the significant weight loss. Macrosomic newborns had a smaller increase in head circumference one month after birth.
Conclusion: The largest weight gain was achieved in newborns with feeding pattern combining of breast milk and infant formula. The high percentage of macrosomic newborn infants in this study, although it's exceeding hypothesis, does not indicate pathological condition. Monitoring growth and development of children is an important factor and with using the percentile curves by World Health Organization we can compare anthropometric measures of the newborns from worldwide.
Ključne riječi
makrosomna novorođenčad
prirast tjelesne težine
hranjenje (ključne riječi unio urednik)
Ključne riječi (engleski)
macosomic newborn infants
weight gain
feeding (ključne riječi unio urednik)
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:176:353868 Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-06-19 12:32:12
