| Sažetak | Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je usporediti stupnjeve zadovoljstva pacijenata i članova obitelji uslugama medicinskih sestara zaposlenih u Ustanovi za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju; Ispitati odnos između sociodemografskih obilježja pacijenata (dob, spol, stupanj obrazovanja i radni/bračni status) i zadovoljstva kvalitetom usluga zdravstvene njege medicinskih sestara zaposlenih u Ustanovi za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju; usporediti zadovoljstvo komunikacijom medicinskih sestara između pacijenata i njihovih obitelji i usporediti osobne stavove prema kvaliteti usluge medicinskih sestara između pacijenata i njihovih obitelji.
Izvori podataka i metode: Po ustroju provedeno je presječno istraživanje u razdoblju od dva mjeseca kroz srpanj i kolovoz 2018. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 106 ispitanika. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine: skupina pacijenata (n=45)i skupina članova obitelji pacijenta (n=61). Anketni upitnik sastoji se od 38 pitanja (za pacijenta), 41 pitanja (za člana obitelji) raspoređenih u 5 faktora: sociodemografski podaci (obje skupine po 5 pitanja), podaci o odobrenoj zdravstvenoj njezi (obje skupine po 2 pitanja), zadovoljstvo zdravstvenom njegom (skupina pacijenata 17 pitanja, skupina članova obitelji 19 pitanja), zadovoljstvo komunikacijom tijekom zdravstvene njege (obje skupine po 12 pitanja) i osobni stavovi (skupina pacijenata 2 pitanja, skupina članova obitelji 3 pitanja). Analiza je rađena u statističkom programu STATISTICA 12. Zaključci su doneseni pri razini signifikantnosti od 5%.
Rezultati: Iskazana je visoka razina zadovoljstva zdravstvenom njegom (4,40 za pacijente do 4,33 za članove obitelji). Nije se pokazala značajna razliku između pacijenata i članova obitelji (p=0,552). Nije utvrđena ni statistički značajna razlika u niti jednoj čestici zadovoljstva zdravstvenom njegom (p >0,05).
Testiranjem nije uočena povezanost zadovoljstva zdravstvenom njegom sa starenjem, obrazovanjem, radnim i bračnim statusom.
Testiranjem razlike u zadovoljstvu komunikacijom između pacijenata i članova obitelji nije utvrđena statistički značajna razlika (razina zadovoljstva za pacijente 4,39, članove obitelji 4,30). Nije utvrđena statistički značajna razlika u niti jednoj čestici zadovoljstva komunikacijom (p >0,05).
Ispitanici su podjednako iskazali svoje povjerenje medicinskoj sestri iz Ustanove za zdravstvenu njegu, liječniku obiteljske medicine, patronažnoj sestri, članovima obitelji i prijatelju/ici (p=0,190).
Od čestica koje bi pridonijele većoj kvaliteti zdravstvene njege pacijenti su se najviše izjasnili za: profesionalnost (60%), ljubaznost (57,78%) i iskustvo (48,89%), dok su se članovi obitelji najviše izjasnili za ljubaznost (66,57%), iskustvo (60,66 %) i profesionalnost (59,02%). Obje skupine su imale najmanju potrebu za višim obrazovanjem medicinskih sestara (6,67% pacijenti i 3,28% članovi obitelji).
Zaključak: Nakon provedenog testiranja može se donijeti zaključak da su pacijenti i njihovi članovi obitelji pokazali približno podjednako visoku razinu zadovoljstva radom medicinskih sestara iz Ustanove za zdravstvenu njegu u kući „Vita“ u aspektima zdravstvene njege i komunikacije. Pri tome sociodemografski podaci korisnika zdravstvene njege nisu imali utjecaja na ukupno zadovoljstvo zdravstvenom njegom. Kao najvažnije elemente koji doprinose kvaliteti zdravstvene njege iskazali su profesionalnost (pacijenti) i ljubaznost (članovi obitelji). Članovi obitelji smatraju se dovoljno educirani da mogu u okviru svojih mogućnosti provoditi zdravstvenu njegu člana obitelji.
Rezultati ovog istraživanja doprinose saznanjima kako pacijenti i članovi obitelji mogu aktivno utjecati na identifikacija čestica kvalitete i zadovoljstva zdravstvenom njegom i komunikacijom. Na taj način mogu ostvariti željene vlastite ciljeve (pozitivan ishod zdravstvene skrbi, zadovoljstvo uslugom), ciljeve Ustanove za zdravstvenu njegu (veće zadovoljstvo korisnika, bolja prepoznatljivost na tržištu rada), pridonijeti osobnom razvoju medicinskih sestara (zdravstvena njega usmjerena na pacijenta, poticaj za ostvarivanje profesionalnog statusa) i posredno smanjenje troškova u zdravstvenom sustavu (smanjenje potrebe za hospitalizacijom pacijenata). |
| Sažetak (engleski) | Objective: This research goal was to compare patients and their family satisfaction percentages with medical home care service provided by nurses employed by Medical health care and rehabilitation facility; get the relation between patients socio demographic characteristics (age, sex, education degree, work and marital status) and medical services satisfaction provided by nurses employed in Medical health care and rehabilitation facility; to compare satisfaction with nurses communication between patients and their families and to compare their personal views according to relationship quality between patients and their families.
Data sources and methods: According to the structure this cross - sectional research was done during the period of two months, July and August of 2018. In total, there was 106 participants. Participants were divided in 2 groups: Patients group (n=45) and patients family members group (n=61). Questionnaire survey consists of 38 questions (for patients), 41 questions (for family member) divided to 5 factors: socio demographic data (both groups by 5 questions), approved health care data (both groups by 2 questions), satisfaction with health care provided (patients group by 17 questions, family members group by 19 question, communication satisfaction during the health care (both groups by 12 questions) and personal attitudes (patients group by 2 questions, family members by 3 questions). This analysis was done by the statistic program STATISTICA 12. Conclusions were made within level of 5% significance.
Results: High level of medical care satisfaction was expressed (4,40 for patients up to 4,33 for family members). There was no significant difference between patients and family members (p=0,552). There was no statistically significant difference within any medical care satisfaction factors (p>0.05).
Testing did not detect any correlation between health care and aging, education, working and marital status.
By testing differences in communication satisfaction between patients and family members, no statistically significant difference was found (patients satisfaction level 4.39 family members 4.30). No statistically significant difference was found in any part of communication satisfaction (P>0.05).
The respondents equally expressed their trust towards Health care and rehabilitation facility, general practitioner doctor, health visitor, family members and friends (p=0.190).
For factors that would contribute to the higher quality of healthcare, patients mostly plead for: professionalism (60%), kindness (57.78%) and experience (48.89%) while family members plead for kindness (66.57%), experience (60.66%) and professionalism (59.02%). Both groups had a lowest request for nurses higher education degree (patients 3.28% and family members 3.28%).
Finding: After the test has been carried out, a conclusion can be drawn that patients and their family members showed nearly the same high level of satisfaction with the work of nurses from Health care and rehabilitation facility Vita at the aspects of health care and communication. Thereby, socio demographic data of health care users did not have any impact on total satisfaction with health care. As the most important elements contributing to quality of the health care were professionalism (by patients) and kindness (by family members). Family members are considered to be sufficiently educated to be able to carry out the health care of family members within their capabilities.
The results of this research contribute to the knowledge that patients and family members can actively influence on the identification of quality and satisfaction with health care and communication. In this way they can achieve their desired goals (positive outcome of the health care, service satisfaction), Health care facility goals (greater customer satisfaction, better recognition of the labor market), to contribute to the personal development of nurses (health care focused on the patient, an incentive to achieve a professional status) and indirectly reducing costs in the healthcare system (reducing the need for patient hospitalization). |
