prikaz prve stranice dokumenta Mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, 2012. urn:nbn:hr:159:690641
Buljubašić, Mateja
Sveučilište u Zagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Zavod za biokemijsko inženjerstvo
Laboratorij za biokemijsko inženjerstvo, industrijsku mikrobiologiju i tehnologiju piva i slada

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Buljubašić, M. (2012). Mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:159:690641

Buljubašić, Mateja. "Mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:159:690641

Buljubašić, Mateja. "Mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:159:690641

Buljubašić, M. (2012). 'Mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, citirano: 30.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:159:690641

Buljubašić M. Mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet; 2012 [pristupljeno 30.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:159:690641

M. Buljubašić, "Mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb, 2012. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:159:690641

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:159:690641
Podaci o radu
NaslovMogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj
Naslov (engleski)Possibilities of using lignocellulosic materials whose origin is agricultural in Republic of Croatia
AutorMateja Buljubašić
MentorVlatka Petravić Tominac (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
(Zavod za biokemijsko inženjerstvo)
(Laboratorij za biokemijsko inženjerstvo, industrijsku mikrobiologiju i tehnologiju piva i slada)
Zagreb
Datum i država obrane2012-06-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Biotehnologija
Sažetak
Pojam lignocelulozne sirovine odnosi se na ostatke iz drvne i prehrambene industrije te različite poljoprivredne ostatke. Ove sirovine sastoje se od celuloze, hemiceluloze i lignina, a u novije vrijeme sve se više radi na njihovoj primjeni za dobivanje različitih biotehnoloških proizvoda (npr. organskih kiselina, enzima, biogoriva, antibiotika, mikrobne biomase i biopesticida). Prije početka biotehnološkog procesa potrebno je razmotriti pojedine metode predobrade različitih vrsta lignoceluloznih sirovina radi razgradnje njihove složene strukture. Metode predobrade dijele se na fizikalne, fizikalno-kemijske te kemijske i biološke. Nakon predobrade može se provesti odgovarajuća detoksikacija da bi se spriječila inhibicija bioprocesa. Posebno su razmotrene mogućnosti korištenja lignoceluloznih sirovina poljoprivrednog porijekla u Republici Hrvatskoj. Obzirom na količine otpada nastalog u poljoprivrednoj proizvodnji, najdostupniji lignocelulozni materijali dobivaju se kao sekundarni proizvodi pri uzgoju kukuruza (kukuruzovina, kukuruzna komušina, kukuruzni oklasci), pšenice (pšenična slama) , ječma (slama ječma) i šećerne repe (rozeta šećerne repe). Također se provode istraživanja uvođenja tzv. energetskih trava koje bi mogle postati perspektivna lignocelulozna sirovina.
Sažetak (engleski)
Lignocellulosic materials are residues from wood and food industry as well as different agricultural residues. These materials consist of cellulose, hemicellulose and lignin. Recently, the use of lignocellulosic materials have became actual in preparation of biotechnological products (such as organic acids, enzymes, biofuels, antibiotics, microbial biomass and biopesticides). Because of their complex structure, lignocellulosic materials require the appropriate methods of pretreatment before starting biotechnological process. Methods of preatreatments are divided in physical, physical-chemical, chemical and biological. After the preatreatment it's possible to carry out detoxification in order to avoid inhibition of the bioprocess. Lignocellulosic materials of agricultural origin available in Republic of Croatia are considered in this work. According to amounts of agricultural waste most available lignocellulosic materials are by-products of: corn cultivation (corn stover, corn husk, corn cobs), wheat (wheat straw), barley (barley straw) and sugar beet (leaf rosette of sugar beet). Some researches have been also conducted in order to introduce so called energetic grasses which could become perspective lignocellulosic material.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:159:690641
Studijski programNaziv: Biotehnologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka biotehnologije (univ. bacc. ing. biotechn)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-05-16 10:48:00