| Sažetak | Ciljevi ovoga rada su bili utvrditi u kojoj mjeri okolišni čimbenici (redoslijed i stadij laktacije, starost kod prvog
teljenja, sezona teljenja, regija i stado) imaju utjecaj na sadržaj ureje u mlijeku, te povezanost sadržaja ureje u mlijeku sa
ostalim svojstvima mliječnosti krava. Najveća razina sadržaja ureje u mlijeku je zabilježena u prvoj laktaciji, u razdoblju
između 110 i 140 dana, kada se kretala oko 23,6 mg/100ml. Na kraju prve laktacije prosječni sadržaj ureje u mlijeku je
iznosio oko 21,6 mg/100ml. Drugu laktaciju karakterizira nešto veći sadržaj ureje, u razdoblju odmah nakon teljenja kada su
zabilježene najviše vrijednosti od svih praćenih laktacija. Starost krava kod prvog teljenja je također imao utjecaj na sadržaj
ureje u mlijeku. Krava koje su telile u dobi od 24. do 26. mjeseca imale su najvišu vrijednost sadržaja ureje koji je za
navedeno razdoblje iznosio 23,2 mg/100ml. Najniža vrijednost sadržaja ureje je zabilježena kod krava koje su telile u dobi od
18. mjeseci i iznosila je ispod 20 mg/100ml. I sezona teljenja je utjecala na sadržaj ureje u mlijeku. U zimskoj sezoni 2004.
godine zabilježene su najmanje vrijednosti sadržaja ureje u mlijeku, dok je u jesenskoj sezoni iste godine izmjeren najviši
sadržaj ureje u mlijeku (24 mg/100ml). U narednim sezonama teljenja dolazi do opadanja sadržaja ureje u mlijeku. Razlike u
sadržaju ureje u mlijeku utvrđene su između županija. Najviša vrijednost heritabiliteta (0,08) ocjenjena je modelom gdje je
kao usporediva grupa korištena interakcija između stada i kontrolnog dana. U istraživanju, udio varijabilnosti pojašnjen
interakcijom stado-dan kontrole, je iznosio 67%, dok je 25% varijabilnosti sadržaja ureje ostalo neprotumačeno. Ovaj je
model korišten i pri procjeni uzgojne vrijednosti. Također je testiran i model gdje je utjecaj stada korišten kao usporediva
grupa, te je ovim modelom ocijenjena najniža vrijednost heritabiliteta (0,03). U modelima gdje je interakcija između stada i
godina testiranja korištena kao usporediva grupa ocjenjene su više vrijednosti heritabiliteta (0,04 i 0,05) u odnosu na
prethodni model. Izračunate fenotipske korelacije između sadržaja ureje i osobina mliječnosti: dnevna količina mlijeka,
dnevna količina i sadržaj masti i bjelančevina su bile statistički značajne (P <0,0001). Pozitivna i niska fenotipska korelacija
(0,15) utvrđena je između sadržaja ureje i dnevne količine mlijeka, između sadržaja ureje i dnevne količine masti (0,10), te
između sadržaja ureje i količine bjelančevina (0,16). Između sadržaja ureje i sadržaja mliječne masti koeficijent korelacije je
bio nizak i negativan (-0,05) dok je između sadržaja ureje i sadržaja bjelančevina on bio nizak i pozitivan (-0,03). |
| Sažetak (engleski) | The aims of this paper were to determine to which extent the environmental factors (order and stadium of lactation,
age with the first calving, calving season, region and herd) have the influence on the content of urea in milk, and connection of urea content in milk with other features of milk production with cows. The largest share of urea content in milk was recorded in the first lactation, in the period between 110 and 140 days, when it was around 23.6 mg/100ml. In the end of the first lactation the average urea content in milk was around 21.6 mg/100ml. The second lactation is characterized by
somewhat bigger urea content, in the period immediately after calving when the highest values from all tracked lactations
was recorded. The age of cows with their first calving also had an impact on urea content in milk. Cows that calved in the age from 24th to 26th month had the highest value of urea content, which was 23.2 mg/100ml for the stated period. The lowest value of urea content was recorded with cows that calved in the age of 18 months and it was below 20 mg/100ml. Season of calving also influenced the urea content in milk. In winter season 2004 the lowest values of urea content in milk were recorded, while in the autumn season of the same year the highest urea content in milk was measured (24 mg/100ml). In the following calving season increase of urea content in milk followed. The differences in urea content in milk were determined between the counties. The highest value of heritability (0.08) was estimated by the model where as a comparisson group the interaction between the herds and control day was used. In a research the share of variability was explained by the interaction herd-control day and it was 67%, while 25% of variability of urea content in milk remained unexplained. This model was used when estimating the breeding values. A model was also tested where the influence of herd was used as a comparisson group and by this model the lowest value of heritability was estimated (0.03). In models where interaction between the herd and years of testing was used as comparisson group higher values of heritability (0.04 and 0.05) were measured with respect to the previous model. Calculated phenotypical correlations between the urea content and milk production features: daily amount of milk, daily amount and content of fats and proteins were statistically significant (P <0.0001). Positive and low phenotypical correlation (0.15) was determined between the content of urea and daily amount of milk, between the urea content and daily amount of fat (0.10), and between urea content and amount of proteins (0.16). Between the urea content and content of milk fat the coefficient of correlations was low and negative (-0.05),while between the urea content and content of proteins it was low and positive (-0.03). |
