Naslov Utjecaj kalcizacijskih materijala na koncentracije teških metala u tlu
Naslov (engleski) Effect of lime material on trace metal concetrations in soil
Autor Jelena Pena
Mentor Vladimir Ivezić (mentor)
Član povjerenstva Brigita Popović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Jurica Jović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Vladimir Zebec (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (Zavod za agroekologiju i zaštitu okoliša) Osijek
Datum i država obrane 2022-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Poljoprivreda (agronomija) Ekologija i zaštita okoliša
Sažetak Kisela tla pH reakcije ispod 5.5 su široko rasprostranjena diljem Hrvatske i pokrivaju do 20,3% kontinentalnog dijela Hrvatske te ĉak 50% obradivih površina. Kiselost tla je jedan od razloga smanjenja plodnosti tla, jer tlo s niskim pH moţe imati toksiĉan uĉinak prouzrokovan teškim metalima, nedostatak kalcija i magnezija te kemijsku fikciju fosfora. Stoga se ĉesto primjenjuje kalcizacija kao mjera za podizanje pH tla na optimum.
Cilj našeg istraţivanja bio je usporediti ĉetiri razliĉita kalcizacijska materijala, nusproizvoda iz razliĉitih industrija (drveni pepeo, filtar prašina, karbokalk i baziĉna troska) i ocijeniti njihovu uĉinkovitost u neutraliziranju pH tla, ali i testirati mogući negativni uĉinak unosa štetnih teških metala. Drveni pepeo je dobiven iz postrojenja za proizvodnju biomase, filterska prašina iz tvornice cementa, karbokalk iz tvornice šećera i te baziĉna troske iz Ţeljezare Sisak. Od ovih materijala samo je karbokalk registrirano sredstvo koje se koristi za kalcizaciju. Pokus je postavljen na dva lokaliteta kako bi se ispitao utjecaj materijala na neutralizaciju kiselosti i na plodnost tla te stanje hranjiva u tlu.
Rezultati su pokazali da su filtarska prašina, drveni pepeo i karbokalk statistiĉki znaĉajno podigli pH vrijednost tla, dok baziĉna troska nije. Niti jedan istraţivani materijal nije utjecao na prinos lucerne, meĊutim drveni pepeo je znaĉajno povećavao koncentracije kalija i fosfora u tlu.
Koncentracije potencijalno toksiĉnih elemenata u tlima (Cu, Pb, Zn i Cd) u analiziranim materijalima bile su ispod maksimalno dopuštenih koncentracija za tlo, s izuzećem za Cd u pepelu i filter prašini te Zn i Cu u baziĉnoj troski i pepelu (Narodne novine 32 / 10). MeĊutim, s obzirom da to nije tlo, već materijal koji će se umiješati u tlo ne moţemo koristiti maksimalno dozvoljene koncentracije za tlo. Na primjer, MDK za Cd u kanalizacijskom mulju je 5 mg / kg, pri ĉemu i drveni pepeo i filtarska prašina ispunjavaju propisane uvjete. Stoga, primjena sva ĉetiri kalcizacijska materijala nije pokazala povećanje štetnih elemenata u tragovima u tlu. Nadalje, koncentracije toksiĉnih elemenata u tragovima u lucerne takoĊer nisu pokazivale povećane vrijednosti. Stoga se filtrirana prašina, drveni pepeo i karbokalk mogu koristiti kao kalcizacijski materijali u poljoprivredi.
Sažetak (engleski) Acidic soils with pH values below 5.5 are widely distributed throughout Croatia and they cover up to 20.3% of the continental part of Croatia and even 50% of arable land. Acidity is one of the reasons for reduced fertility of soil as soil with low pH can have the toxicity effect of harmful trace metals, lack of calcium and magnesium, and phosphorus chemical fixation. Therefore, often liming is applied as a measure to raise the soil pH to optimum.
The aim of our research was to compare four different liming materials, by-products from different industries (wood ash, filter dust, lime and slag) and to evaluate their effectiveness in neutralising soil pH but also to test for the possible negative effect of input of harmful trace elements. Wood ash came from biomass electricity plant, filter dust from cement factory, lime from sugar factory and blast-furnace slag from iron and steel making industry. Out of these four only lime from sugar factory is commonly used as lime material available on the market. Two filed trials were set up to determine the effect of the studied materials to neutralize the acidity, and the impact on soil fertility and nutrient status in the soil. We hypothesise that lime materials with high concentrations of trace elements might increase trace element concentrations in the soil.
The results showed that filter dust, wood ash and lime from sugar factory raised the pH of the soil significantly while slag failed to do so. The yield of alfalfa was not affected by any of the observed materials however wood ash increased significantly the concentrations of potassium and phosphorus in soil.
Concentrations of potentially toxic elements in soils (Cu, Pb, Zn and Cd) in the analysed materials were below the maximum permissible concentrations for soils, with exceptions for Cd in ash and filter dust and Zn and Cu in slag and ash (Official gazette 32/10). However, considering that this is not the soil but the material that will be mixed into the soil MPC for soil cannot be taken into account. For example, MPC concentrations of Cd in the sewage sludge are 5 mg/kg by which ash and filter dust meet the prescribed conditions. Therefore, the application of all four liming materials did not show the increase of harmful trace elements in the soil. Furthermore, concentrations of toxic trace elements in alfalfa also showed no increased values. Therefore, filter dust, wood ash and lime from suger factory can be used as liming materials in agriculture.
Ključne riječi
lucerna
kalcizacija
teški metali
Ključne riječi (engleski)
alfa-alfa
liming
trace elements
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:151:350216
Studijski program Naziv: Bilinogojstvo; smjerovi: Biljna proizvodnja, Ishrana bilja i tloznanstvo, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Zaštita bilja Smjer: Ishrana bilja i tloznanstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka bilinogojstva (mag. ing. agr.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Javna napomena diplomski rad
Datum i vrijeme pohrane 2022-10-25 10:07:45