Cilj ovog istraživanja bio je usporediti učinak dodavanja sojinog proteina, nukleotida te pojedinačnih aminokiselina u starter smjesu za telad na eksterijerne odlike i tjelesnu masu teladi. Pokus je proveden na 20 životinja ravnomjerno raspoređenih u dvije skupine, kontrolnu (K) i pokusnu (P) pri čemu je u svakoj skupini bio ujednačen omjer muške i ženske teladi. Istraživanje je trajalo od teljenja do prosječne starosne dobi od 91 dana. Praćenje tjelesnih mjera izvršeno je u četiri navrata uz pomoć Lydtinova štapa i mjerne vrpce. Mjerenje i vaganje provedeno je 6., 24., 50. i 91. dana prosječne starosti. Određivani su sljedeći pokazatelji: tjelesna masa, dužina tijela, visina grebena, opseg trupa, opseg prsa, širina prsa, dubina prsa, visina kuka te širina kuka. Na temelju dobivenih vrijednosti tjelesnih mjera izračunati su indeks anamorfoznosti, tjelesne kompaktnosti te indeks tjelesne dužine i prsa. Telad se napajala svježim nepasteriziranim punomasnim mlijekom u dva obroka dnevno, 3 L ujutro i 3 L navečer. Čvrsta hrana u obliku peletirane starter smjese i voda ponuđeni su ad libitum od četvrtog dana starosti do prosječne starosti od 63 dana. U starter smjesu pokusne skupine dodani su nukleotidi kvasaca, sojin proteinski koncentrat te dvije limitirajuće aminokiseline – metionin i lizin. Nakon toga, telad se hranila jednom dnevno s prijelaznim obrokom kroz 3 dana. Telad iz obje skupine je do 91. dana starosti hranjena jednom dnevno obrokom u obliku TMR-a. Ukupna ponuđena količina obroka bila je 4,1 kg ST/ tele/ dan. Kod dobivenih rezultata statistički značajna razlika nije utvrđena za promatrane pokazatelje, jedino vrijednosti indeksa anamorfoznosti imaju tendenciju viših vrijednosti (P = 0,055) kod kontrolne skupine. Prema dobivenim rezultatima zaključuje se kako dodavanje sojinog proteina, nukleotida te limitirajućih aminokiselina nije značajno utjecalo na većinu promatranih pokazatelja kod teladi te su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdio njihov učinak.