Paneuropski koridor VII i rijeka Dunav, kao okosnica toga koridora, predstavlja vitalni riječni pravac (u kontekstu prometnog i gospodarskog značenja) za uži europski prostor, odnosno države kroz koje koridor tranzitira, ali i širi europski prostor, koji predstavlja šire gravitacijsko područje i potencijalno tržište toga koridora. U skladu s time, problem istraživanja u ovom radu je analiza stupnja prometnog eksploatiranja srednjeg dijela dunavskog koridora koji tranzitira područjem Republike Hrvatske, s obzirom na velike mogućnosti. Stanje i mogućnosti eksploatiranja Dunava na prostoru Hrvatske u ovom se radu istražuju temeljem komparativne analize relevantnih prometnih pokazatelja, a to su: stanje mreže unutarnjih plovnih putova, stanje i kapaciteti flote brodova za promet unutarnjim plovnim putovima, intenzitet i struktura robnih tokova u riječnom prometu srednjim dunavskim koridorom te broj zaposlenih kao makroekonomski pokazatelj u tom sektoru. Spomenuta analiza pokazatelja provedena je temeljem dostupnih podataka za države Republiku Hrvatsku i Republiku Srbiju, kao predstavnice država srednjeg dijela dunavskog koridora. Rezultati istraživanja upozoravaju na nužnost poduzimanja prikladnih mjera i aktivnosti u funkciji povećanja stupnja uređenosti plovnih putova, osuvremenjivanja mehanizacije, pomlađivanja flote brodova te oplemenjivanja ovog vida prometa. Time bi Republika Hrvatska i luka Vukovar kao jedina hrvatska luka na Dunavu, napredovala u prometnom i gospodarskom smislu te postala konkurentna na međunarodnom tržištu robnih tokova unutarnjim vodnim putovima.