Naslov Implementacija podataka o farmakogenomici u informacije o lijeku
Autor Sonja Krivokapić
Mentor Ivan Pepić (mentor)
Mentor Nikica Mirošević Skvrce (mentor)
Član povjerenstva Karmela Barišić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ivan Pepić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Nada Božina (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet (Zavod za farmaceutsku tehnologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2019, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Farmacija Farmacija
Sažetak CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj je ovog specijalističkog rada pregledno prikazati podatke o farmakogenomici (PGx)
implementirane u informacije o lijeku nacionalno odobrenih lijekova u Republici Hrvatskoj
ako za njih postoji smjernica Konzorcija za implementaciju kliničke farmakogenetike (CPIC)
i/ili smjernica Nizozemske farmakogenetičke radne skupine (DPWG). Dodatno je cilj prikazati
podatke o farmakogenomici koje je utvrdila platforma The Pharmacogenomics Knowledge
Base (PharmGKB) u informacijama o lijeku za lijekove odobrene u Europskoj uniji
centraliziranim postupkom od strane Europske komisije (CP lijekovi) te za lijekove koje je u
Sjedinjenim Američkim Državama odobrila Uprava za hranu i lijekove (FDA lijekovi), a koji su
objavljeni na stranici PharmGKB‐a.
MATERIJALI I METODE
Pretražene su informacije o lijeku lijekova odobrenih nacionalnim postupkom u Republici
Hrvatskoj dostupne u javnoj bazi Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za
koje postoje CPIC i DPWG smjernice objavljene na stranici PharmGKB‐a. Podaci su analizirani
s obzirom na vrstu regulatornog postupka kojim je lijek odobren, terapijsku skupinu lijekova,
vrstu i broj različitih genomskih biomarkera navedenih u sažetku opisa svojstava lijeka kao i
dio sažetka opisa svojstava lijeka u kojem se podatak nalazi te vrstu informacije prema PGx
definiciji. Također, analizirana je i prisutnost genomskog biomarkera u uputi o lijeku. CP i
FDA lijekovi analizirani su prema razini PGx podatka određenoj od strane PharmGKB‐a, vrsti
genomskog biomarkera u informacijama o lijeku te ATK oznaci.
REZULTATI
Ako se u obzir uzima zasebno rješenje, analizirano je ukupno 265 nacionalnih lijekova.
Utvrđeno je da je 14 djelatnih tvari sadržavalo podatak o farmakogenomici (PGx)
informativnog karaktera, 11 PGx podatak koji je nalagao intervenciju, a 3 PGx podatak koji je
preporučivao genetičko testiranje. Za dvije djelatne tvari nije postojao PGx podatak.
Analizom vrste biomarkera koji je bio naveden u informacijama o lijeku utvrđeno je da se u
nešto više od 50% slučajeva radilo o biomarkeru CYP2D6. Drugi po učestalosti bio je
CYP2C19, koji se nalazio u informacijama o lijeku za 8 djelatnih tvari. Zatim su slijedili HLA‐B,
koji se nalazio u informacijama o lijeku za 2 djelatne tvari te HLA‐A, CYP2C9, DPYD, TPMT i
VKORC1 za po jednu djelatnu tvar. Najveći broj podataka o farmakogenomici nalazio se u
dijelovima 4.5, 5.2 i 4.4 sažetka opisa svojstava lijeka. PGx podatak u uputi o lijeku bio je
prisutan kod 7 djelatnih tvari. Najveći broj djelatnih tvari bio je iz skupine lijekova koji djeluju
na živčani sustav.
Analizirano je 88 djelatnih tvari CP lijekova te 243 djelatne tvari FDA lijekova. U
informacijama o lijeku CP lijekova utvrđeno je 49 različitih biomarkera, a u informacijama o
lijeku FDA lijekova njih 86. Najveći dio CP lijekova imao je podatak o farmakogenomici
informativnog karaktera (40%) ili onaj koji je zahtijevao testiranje (39%), dok je najveći dio
FDA lijekova imao podatak o farmakogenomici koji je nalagao intervenciju (44%) ili je bio
informativnog karaktera (34%). Najveći broj CP i FDA lijekova pripadao je skupini za liječenje
zloćudnih bolesti i imunomodulatora.
ZAKLJUČAK
Prema analiziranim podacima, velik broj podataka o farmakogenomici u odobrenim
informacijama o lijeku isključivo je informativnog karaktera. Potrebno je uključivanje
podataka koji omogućuju implementaciju farmakogenomike u kliničku praksu. Rezultati ovog
rada u skladu su s rezultatima ispitivanja provedenih u drugim zemljama, koji također nalažu
bolju implementaciju podataka o farmakogenomici u informacije o lijeku.
Sažetak (engleski) OBJECTIVES
The objective of this paper is to give an overview of the implementation of
pharmacogenomic (PGx) information into the product information (PI) of nationally
approved medicinal products in the Republic of Croatia for which there is a Clinical
Pharmacogenetics Implementation Consortium (CPIC) and/or Royal Dutch Association for
the Advancement of Pharmacy ‐ Pharmacogenetics Working Group (DPWG) guideline. An
additional objective is to present an overview of pharmacogenomic information
implemented in the product information of the medicinal products approved by the
European Commission in the European Union (CP products) and medicinal products
approved in the United States by the Food and Drug Administration (FDA products), as
determined by the Pharmacogenomics Knowledge Base (PharmGKB) and published at
PharmGKB website.
MATERIAL AND METHODS
The analysis included the product information of nationally approved medicinal products in
Croatia listed in the publicly available database on the Agency for medicinal products and
medical devices (HALMED) website, for which CPIC and DPWG guidelines were published on
the PharmGKB website. The data were analyzed according to the marketing authorization
procedure, therapeutic class, type and number of different genomic biomarkers present in
the Summary of Product Characteristics (SmPC), section of the SmPC containing the
information, as well as the type of information according to PGx definition. The presence of
genomic biomarkers in the Patient Information Leaflet was also analyzed. CP products and
FDA products were analyzed for the level of PGx information determined by PharmGKB, the
type of genomic biomarker included in the product information and the ATC code.
RESULTS
Taking into account individual marketing authorizations, the total of 265 nationally approved
medicinal products were analyzed. It was established that the PIs for 14 active substances
contained informative pharmacogenomic (PGx) information, 11 had actionable PGx and
3 recommended genetic testing. Two active substances did not include a PGx. The analysis of
the biomarker type stated in the product information showed that CYP2D6 was mentioned
in 50% of the cases, followed by CYP2C19 in the product information for 8 active substances,
HLA‐B in the product information for 2 active substances, and HLA‐A, CYP2C9, DPYD, TPMT
and VKORC1, each mentioned in the product information of 1 active substance.
Pharmacogenomic information was mostly included in the SmPC sections 4.5, 5.2 and 4.4.
PGx information was included in the patient leaflets for 7 active substances. The majority of
active substances analyzed belonged to the Nervous System group.
Overall, 88 active substances of CP products and 243 active substances of FDA products
were analyzed. For CP products, there were 49 different biomarkers included in the product
information, in comparison with 86 for FDA products. Most of the CP products contained
informative pharmacogenomic information (40%) or PGx requiring testing (39%), whereas
most of the FDA products had actionable (44%) or informative (34%) pharmacogenomic
information. Most of the CP and FDA products belonged to antineoplastic and
immunomodulating agents.
CONCLUSION
According to results of this paper, a large amount of pharmacogenomic information in the
approved product information is of informative nature only. There is a need to include
information which would enable the implementation of pharmacogenomics in the clinical
practice. The results of this study correspond with the results of studies conducted in other
countries, which also propose the need for a better implementation of pharmacogenomic
data in product information.
Ključne riječi
farmakogenomika
odobravanje lijeka
nuspojave lijeka
Ključne riječi (engleski)
pharmacogenomics
drug approval
drug side effects
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:163:127245
Studijski program Naziv: Klinička farmacija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/sveučilišna magistra kliničke farmacije (univ. mag. pharm.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-11-25 09:43:22