prikaz prve stranice dokumenta Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L.
  Preuzmi
PDF 2.2 MB
diplomski rad
Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L.
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2018. urn:nbn:hr:163:731784
Marelja, Franjo Josip
Sveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Zavod za farmaceutsku botaniku

Institucijski repozitorij: Repozitorij Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Marelja, F. J. (2018). Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L. (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:731784

Marelja, Franjo Josip. "Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L.." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:731784

Marelja, Franjo Josip. "Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L.." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:731784

Marelja, F. J. (2018). 'Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L.', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, citirano: 05.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:731784

Marelja FJ. Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L. [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet; 2018 [pristupljeno 05.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:731784

F. J. Marelja, "Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L.", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:731784

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:731784
Podaci o radu
NaslovOdređivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L.
Naslov (engleski)Quantitative analysis of flavonoids and phenolic acids and determination of anti-aggregation effect in species Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. and Rosmarinus officinalis L.
AutorFranjo Josip Marelja
MentorŽeljan Maleš (mentor)
Član povjerenstvaŽeljan Maleš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMirza Bojić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBiljana Nigović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
(Zavod za farmaceutsku botaniku)
Zagreb
Datum i država obrane2018-05-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Farmacija
Farmacija
Sažetak
Bolesti krvožilnog sustava su vodeći uzročnici smrti i invaliditeta u svijetu. Kako bi se spriječili kardiovaskularni incidenti, koriste se brojni lijekovi, među kojima i inhibitori agregacije trombocita čija je glavna uloga onemogućavanje stvaranja i rasta funkcionalnog tromba. Pronađeno je da biljne vrste Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. i Rosmarinus officinalis L. koje pripadaju porodici Lamiaceae posjeduju antiagregacijski učinak. U ovom radu spektrofotometrijskom metodom prema... Više Christu i Mülleru su kvantitativno analizirani flavonoidi i fenolne kiseline prisutne u uzorcima paprene metvice, mravinca i tri uzorka ružmarina koji se međusobno razlikuju po geografskom podrijetlu i sadržanim biljim organima. U paprenoj metvici je određeno 0,69% flavonoida i 7,92% fenolnih kiselina, u mravincu 0,32% flavonoida i 10,65% fenolnih kiselina, a sadržaj flavonoida u uzorcima ružmarina varirao je od 0,33 do 0,43%, dok je fenolnih kiselina određeno od 5,90 do 13,57%. Uzorci ružmarina uzgojeni u Farmaceutskom botaničkom vrtu „Fran Kušan“ pokazali su veći sadržaj aktivnih sastojaka u odnosu na samonikle biljke iz Orebića, a također je pronađeno da su listovi ružmarina bogatiji flavonoidima i fenolnim kiselinama od cvjetova. Nadalje, proučavan je antiagregacijski učinak navedenih biljaka metodom impedancijske agregometrije na Multiplate® uređaju prema generičkom postupku proizvođača instrumenta. Agregacija je bila potaknuta ADP-om. Rezultati su statistički obrađeni Studentovim t-testom te prikazani kao statistički značajna antiagregacijska koncentracija i grafički krivuljom ovisnosti agregacije o vremenu. Pronađeno je da najbolje antiagregacijsko djelovanje imaju ekstrakti mravinca i uzorka s cvijetom skupljenog u Orebiću, a njihova statistički značajna antiagregacijska koncentracija je iznosila 2,07 μmol/dm3. Nešto slabije antiagregacijsko djelovanje su pokazali uzorci paprene metvice, ružmarina uzgojenog u Farmaceutskom botaničkom vrtu „Fran Kušan“ i ružmarina bez cvijeta skupljenog u Orebiću, a statistički značajna antiagregacijska koncentracija iznosila je 20,68 μmol/dm3. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
Cardiovascular diseases are leading cause of death and disability in the world. In order to prevent cardiovascular incidents, many drugs are used, including platelet aggregation inhibitors which main role is to stop generation and growth of functional thrombus. It is found that plant species Mentha x piperita L., Origanum vulgare L. and Rosmarinus officinalis L. which belong to Lamiaceaeʾs family have an antiaggregation effect. In this thesis flavonoids and phenolic acids present in the... Više samples of peppermint, oregano and three samples of rosemary which differs by geographic origin and plant organs included, were quantified using spectrophotometric method established by Christ and Müller. It was measured that peppermint has 0.69% of flavonoids and 7.92% of phenolic acids, oregano has 0.32% of flavonoids and 10.65% of phenolic acids and in three samples of rosemary amount of flavonoids varies between 0.33 and 0.43% and phenolic acids between 5.90 and 13.57%. Samples of rosemary cultivated in Pharmaceutical botanical garden „Fran Kušan“ are found to have more active compounds than plants from Orebić and it is also seen that leaves have more flavonoids and phenolic acids than flowers. Furthermore, antiaggregatory effect of plant extracts was studied by impedance aggregometry on Multiplate® Analyze. Aggregation was induced by ADP. Results were statistically assessed by Studentʼs t-test and presented as statistically significant anti-aggregation concentration and aggregation-time graph. It is found that the best antiaggregatory effects have extracts of oregano and rosemary with flowers from Orebić with statistically significant antiaggregatory concentration of 2.07 μmol/dm3. Lesser antiaggregatory effects are determined for samples of peppermint, rosemary cultivated in Pharmaceutical botanical garden „Fran Kušan“ and rosemary without flowers collected in Orebić, so their statistically significant antiaggregatory concentrations are 20.68 μmol/dm3 for each sample. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:163:731784
Studijski programNaziv: Farmacija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra farmacije (mag. pharm.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-04-21 11:43:48
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.