prikaz prve stranice dokumenta Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L.
  Preuzmi
PDF 2.82 MB
diplomski rad
Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L.
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2018. urn:nbn:hr:163:918464
Parlov, Marko
Sveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Zavod za farmaceutsku botaniku

Institucijski repozitorij: Repozitorij Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Parlov, M. (2018). Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L. (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:918464

Parlov, Marko. "Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L.." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:918464

Parlov, Marko. "Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L.." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:918464

Parlov, M. (2018). 'Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L.', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, citirano: 09.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:918464

Parlov M. Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L. [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet; 2018 [pristupljeno 09.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:918464

M. Parlov, "Određivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L.", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:918464

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:918464
Podaci o radu
NaslovOdređivanje količine flavonoida i fenolnih kiselina te antiagregacijskog učinka u vrstama Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. i Ocimum basilicum L.
Naslov (engleski)Quantitative analysis of flavonoids and phenolic acids and determination of anti-aggregation effect in species Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. and Ocimum basilicum L.
AutorMarko Parlov
MentorŽeljan Maleš (mentor)
Član povjerenstvaŽeljan Maleš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMirza Bojić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBiljana Nigović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
(Zavod za farmaceutsku botaniku)
Zagreb
Datum i država obrane2018-05-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Farmacija
Farmacija
Sažetak
Ovo istraživanje provedeno je na odabranim biljnim vrstama porodice Lamiaceae: Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. te Ocimum basilicum L. Biljke su skupljene u Farmaceutskom botaničkom vrtu ˝Fran Kušan˝ Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te u Orebiću na poluotoku Pelješcu. Sadržaj flavonoida i fenolnih kiselina određen je Uv-Vis spektrofotometrijskom metodom, dok je antiagregacijski učinak određen metodom impedancijske agregometrije. Dobiveni rezultati pokazuju varijacije i u sastavu fenolnih spojeva i u antiagregacijskom učinku ovisno o biljnoj vrsti i geografskom nalazištu na kojem su biljke prikupljene. Udio flavonoida u biljkama kretao se od 0,12% do 0,30%. Najveći udio flavonoida (0,30%) je zapažen kod vrste L. angustifolia ubrane u Orebiću na mjestu Škvar. Udio fenolnih kiselina u biljkama kretao se od 4,78% do 10,82%. Najveći udio fenolnih kiselina također je zapažen kod vrste L. angustifolia ubrane u Orebiću na mjestu Škvar. Najpotentniji antiagregacijski učinak definiran statistički značajnom antiagregacijskom koncentracijom, pokazao je uzorak flavonoidnog ekstrakta bosiljka (O. basilicum) s pripadajućom vrijednosti statistički značajne antiagregacijske koncentracije od 0,02 μmol/L. Budući da ne postoji direktna korelacija udjela fenolnih spojeva u biljkama s antiagregacijskim učinkom istih, pretpostavlja se da antiagregacijskom učinku prvenstveno pridonosi vrsta fenolnog spoja sadržanog u biljkama, a zatim njegov udio.
Sažetak (engleski)
This research was conducted to assess the effect of chosen plant species of Lamiaceae family: Calamintha nepeta (L.) Savi, Lavandula angustifolia Mill. and Ocimum basilicum L. on platelet aggregation. Plants were collected in ˝Fran Kušan˝ Pharmaceutical botanical garden of the Faculty of Pharmacy and Biochemistry of Zagreb University, and in Orebić on the Pelješac peninsula. Quantities of flavonoids and phenolic acids were determined by UV-Vis spectrophotometric method, and anti-aggregation effect was determined by using impedance aggregometry. Results obtained in this research show variations in both, amount of phenolic compounds and anti-aggregation effect, depended on plant species and geographic location where they were collected. Amount of flavonoids in plants was between 0.12% and 0.30 %. The highest contetnt of flavonoids (0.30%) was measured in L. angustifolia species, collected in Orebić, Škvar. Quantity of phenolic acids in plants was between 4.78% and 10.8%. The highest contetnt of phenolic acids was also measured in L. angustifolia species, collected in Orebić, Škvar. The most potent anti-aggregation effect defined by statistically significant anti-aggregation concentration was determined in flavonoid basil extract (O. basilicum) with corresponding statistically significant anti-aggregation concentration value of 0.02 μmol/L. As small number of plant species has been analysed, direct correlation between amount of phenolic compounds in plant species and anti-aggregation effect can’t be defined, but it can be presumed that class of phenolic compound contributes to anti-aggregation more than the amount due to difference in potency of flavonoids and phenolic acids.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:163:918464
Studijski programNaziv: Farmacija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra farmacije (mag. pharm.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-04-22 10:29:40