Sažetak | Kronične kožne dermatoze i razni problemi s kožom su značajan zdravstveno socijalni problem
i mogu narušiti kvalitetu života pacijenata. Terapija je dugotrajna, s čestim relapsima, a
očekivanja pacijenata visoka. Pružanjem ljekarničke skrbi kroz sveobuhvatnu edukaciju, kroz
savjetovanje o njezi kože i dermatokozmetičkim proizvodima, te kroz stručno savjetovanje o
pravilnoj primjeni propisane farmakološke terapije od strane liječnika, osigurava se postizanje
maksimalnog terapijskog uspjeha što dovodi do poboljšanja kvalitete pacijentova života.
Ljekarnici u okviru svojih kompetencija i pozicije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imaju
značajnu ulogu u liječenju kožnih bolesti, ali je malo dostupnih literaturnih podataka o utjecaju
ljekarničke intervencije na prevenciju i liječenje istih.
Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je bio prikupiti i analizirati poglede i iskustva
ljekarnika o njihovoj ulozi u liječenju kožnih bolesti i pružanju ljekarničke skrbi u području
dermatofarmakologije te time pridonijeti unapređenju pružanja ljekarničke skrbi u tom
području.
Metode istraživanja: Pri pretraživanju literature i prikupljanju relevantnih podataka za izradu
ovog rada korištena je literatura dostupna putem certificiranih i akreditiranih baza podataka
(Pubmed, Cochrane Library, Elsevier, Medscape, Wiley) te udžbenici i ostala dostupna
relevantna literatura. Radovi su proučavani analitički, pri čemu su se izdvojili oni
najrelevantniji za problematiku ovog specijalističkog rada.
Za dobivanje mišljenja ljekarnika osmišljen je on-line anketni upitnik. Kao alat za izradu i
obradu podataka upitnika korišten je Google Forms. Poveznica za pristup upitniku poslana je
ispitanicima putem elektroničke pošte. U ispitivanje su se uključili ljekarnici zaposleni u javnim
ljekarnama u Republici Hrvatskoj. Anketno ispitivanje je bilo anonimno, a prikupljeni podaci
koristili su se isključivo za izradu specijalističkog rada, što je i jasno navedeno u upitniku. U
obzir su se uzeli samo ispravno i u cijelosti popunjeni upitnici. Upitnik se sastojao od 20 pitanja
od kojih su se prva četiri pitanja odnosila na sociodemografske karakteristike ispitanika (spol,
godine ljekarničkog staža, tip i vlasništvo ljekarne, raspodjela prema županija). Sljedećih 16
pitanja se odnosilo na stavove i iskustva ljekarnika u Hrvatskoj na temu uloge ljekarnika u
liječenju kožnih bolesti. Ukupno je anketirano 157 ljekarnika, a kako su svi ispitanici u cijelosti
popunili upitnik, svih 157 popunjenih upitnika se uzelo u obzir kod obrade podataka.
Rezultati: Pružanje ljekarničke skrbi iz područja dermatofarmakologije u javnim ljekarnama u
Hrvatskoj je često zastupljeno u svakodnevnom radu ljekarnika, a odnosi se na informiranje o
pravilnoj njezi kože i upotrebi dermatokozmetičkih proizvoda, na stručno savjetovanje u svrhu
samoliječenja te na stručno savjetovanje o pravilnoj primjeni propisane farmakološke terapije
od strane liječnika. Ljekarnici, također, uz propisanu farmakološku terapiju preporučuju
dostupnu nefarmakološku terapiju, tj. dermatokozmetiku, educiraju pacijente o
nefarmakološkim mjerama, kao što su uzroci koji doprinose nastanku bolesti ili ju mogu
pogoršati te sudjeluju u javnozdravstvenim akcijama u ljekarni, u svrhu promicanja zdravlja
kože.
Ljekarnici u Hrvatskoj se najčešće susreću s atopijskim dermatitisom i problematikom akni,
te su od dermatokozmetičkih proizvoda najčešće u prilici preporučiti: emolijense i syndete za
njegu atopične kože te dermatokozmetičke proizvode za akne koji djeluju na kontroliranje
sebuma, antimikrobno, protuupalno, antioksidacijski i/ili keratolitički te hidrirajući.
Zaključak: Uloga ljekarnika u liječenju kožnih bolesti nije dovoljno prepoznata u društvu, a
organizacija dermatokozmetičkih savjetovališta kao dodatne usluge unutar ljekarne smatra se
najboljim načinom za unaprjeđenjem pružanja ljekarničke skrbi iz područja
dermatofarmakologije.
Ljekarnici, kao najdostupniji zdravstveni djelatnici, često su prvi i zadnji kontakt pacijentima s
kožnim problemom. Većina ljekarnika smatra da je potrebno u programu formalne izobrazbe
farmaceuta i u stručnom osposobljavanju staviti veći naglasak na stjecanje kompetencija
ljekarnika u području dermatofarmacije, a u programu stručnog usavršavanja članova Hrvatske
ljekarničke komore organizirati više bodovanih edukacija iz područja kozmetologije i
dermatofarmacije. |
Sažetak (engleski) | Chronic skin dermatoses and various skin problems are a significant health and social problem
and can limit patients' quality of life. Treatment is lengthy, with frequent relapses, and patient
expectations are high. Pharmaceutical care through comprehensive education, skin care and
dermatocosmetic advice, and support and guidance in adherence to dermatologistrecommended treatment ensures maximum treatment success, resulting in an improvement in
the patient's quality of life.
As part of their competencies and position within primary health care, pharmacists play a
significant role in the management of skin disease, but there is limited data on the impact of
pharmaceutical interventions on the prevention and treatment of skin disease.
Aim: The aim of this study was to confirm the important and indispensable role of pharmacists
in the management of skin diseases and in the provision of dermatopharmacology-related
pharmaceutical care, as well as to let pharmacists' opinions and attitudes expressed in the
questionnaire contribute to the improvement of dermatopharmacology-related pharmaceutical
care.
Methods: Source search and collection of relevant research data was done using papers
available through certified and accredited databases (Pubmed, Cochrane Library, Elsevier,
Medscape, Wiley), textbooks and other available relevant papers.
An online questionnaire was created to obtain pharmacists' opinions. Google Forms was used
to generate and analyze the data obtained. An access link was emailed to participants.
Pharmacists working in Croatian public pharmacies were surveyed.
A link to the questionnaire was emailed to participants. Pharmacists working in Croatian public
pharmacies were surveyed. The survey was anonymous and the data were used only for the
purpose of the work, which was clearly stated in the questionnaire. Only correctly and
completely filled questionnaires were analyzed. The questionnaire consisted of 20 questions,
the first four of which asked for the socio-demographic data of the participants (gender,
professional experience as a pharmacist, type and ownership of pharmacy, county). The
following 16 questions were related to the attitudes and experiences of Croatian pharmacists
when it comes to the pharmacist's role in the treatment of skin diseases. A total of 157
pharmacists were interviewed, and since all 157 participants completed the entire questionnaire,
all 157 questionnaires were used for data analysis.
Results: Providing dermatopharmacology-related pharmaceutical care is often part of the daily
work of pharmacists in Croatian public pharmacies, and it consists of providing information on
proper skin care and the use of dermatocosmetic products, professional advice for the purpose
of self-treatment, and professional advice on proper adherence. In addition to prescribed
pharmacological treatment, i.e. dermatocosmetics, pharmacists also educate patients about nonpharmacological measures, such as the causes that contribute to the development or
exacerbation of the disease, and they participate in public health actions in pharmacies with the
aim of promoting skin health.
Croatian pharmacists most often deal with problems of atopic dermatitis (eczema) and acne,
and most often recommend: emollients and syndets for the treatment of skin affected by
eczema, and the following acne products: sebum-controlling products, antimicrobial, antiinflammatory, antioxidant and/or keratolytic and moisturizing products.
Conclusion: As part of their competencies and position within primary care, the role of the
pharmacist in the management of skin disease is significant but under-recognized in society.
Organizing dermatocosmetic consultation as an additional service of a pharmacy is considered
the best way to improve dermatopharmacological pharmaceutical care.
Pharmacists, as the most available health care workers, are often the first and last contact of a
patient with a skin problem. Most pharmacists believe that more emphasis should be placed on
pharmacist competencies in dermatopharmacy during formal education and on-the-job training,
and that more accredited (points-awarding) courses in cosmetology and dermatopharmacy
should be organized as part of pharmacist training offered by Croatian Chamber of Pharmacists. |