Sažetak | OBJECTIVES:
The aim of this research is to present an overview of current knowledge about the possibilities and challenges of mAbs therapy in treating COVID-19 in patients with high risk to develop severe form of the disease.
The hypotheses of the research are:
1. Neutralizing mAbs could be beneficial for vulnerable populations, such as the unvaccinated or recently vaccinated high-risk patients, before or after exposure to SARS-CoV-2;
2. Monoclonal antibody therapy for COVID-19 is well tolerated with minimal risks;
3. Transitioning from monotherapies towards combination therapies of mAbs will lead to lower viral escape, longevity of the therapies and reducing the potential rate of treatment failure.
MATERIALS AND METHODS
(SYSTEMATIC REVIEW OF KNOWLEDGE ON THE TOPIC): General overview of mAbs and SARS-CoV-2 was presented using scientific literature. For presenting evidence of the use of new mAbs with activity against SARS-CoV-2, all publication types, including peer-reviewed manuscripts, were included in this review. Publications were identified primarily through a search including the following key search terms: monoclonal antibody, antibody treatment, COVID-19, Regdanvimab, Sotrovimab, Tocilizumab, Anakinra, Bebtelovimab, Tixagevimab, Cilgavimab, Casirivimab/Imdevimab, from January, 2020, to January 2023. PubMed, Scopus, Google Scholar, and ClinicalTrials.gov were used for this purpose.
Relevant articles were studied in analytical and critical way with regard to the definition of scientific and/or professional problem, research of existing knowledge on a defined problem, design of the working hypothesis, selection of methods for examining the hypothesis, presentation and analysis of the results and the conclusions drawn. An overview of the clinical trials addressing this topic was performed by searching on ClinicalTrials.gov using the following condition: “SARS-CoV-2, COVID-19”. Studies published in non-English languages were excluded. This search was limited to review articles focused on mAbs with specific activity against SARS-CoV-2. Articles focusing on mAbs used in the treatment of COVID-19 but without specific activity against SARS-CoV-2 were excluded.
DISCUSSION:
The proposed research provides an overview of the currently approved mAbs for treatment of COVID-19, development and methods for obtaining them, their mechanism of action against virus of COVID-19, problems with efficacy and benefits from their use.
The paper will be a useful source of information for additional education of pharmacists and other medical professionals, as well as to all members of the general population.
CONCLUSION:
The urgent need for treatment for COVID-19 lead to development of novel neutralizing mAbs or repurposed existing ones, which can neutralize the virus in patients. Neutralizing mAb regimens have been given Conditional Marketing Authorization (CMA) in the EU and UK and Emergency Use Authorization (EUA) for treatment of COVID-19.
To date studies have demonstrated the scientific and clinical validity of the use of neutralizing mAbs in patients with high risk of developing severe form of the disease, in order to prevent fatal outcomes. Efficacy of the treatment with mAbs was decreased by the mutations of the new circulating strains.
It is therefore justifiable to continue research in this field to improve the efficacy of mAbs against new variants of SARS-CoV-2 and come out with new knowledge about treatment of COVID-19, especially in patients with high risk to develop severe form of the disease. |
Sažetak (engleski) | CILJ ISTRAŽIVANJA:
Cilj ovog istraživanja je prikazati pregled dosadašnjih spoznaja o mogućnostima i izazovima terapije monoklonskim protutijelima u liječenju COVID-19 u bolesnika s visokim rizikom za razvoj teškog oblika bolesti.
Hipoteze istraživanja su:
1. Neutralizirajuća monoklonska protutijela mogla bi biti korisna za ranjivu populaciju, kao što su necijepljeni ili nedavno cijepljeni visokorizični pacijenti, prije ili nakon izlaganja SARS-CoV-2;
2. Liječenje monoklonskim protutijelima za COVID-19 dobro se podnosi uz minimalne rizike;
3. Prijelaz s monoterapija na kombinirane terapije monoklonskim protutijelima dovest će do smanjenja virusnog imunosnog bijega, dugotrajnosti liječenja i smanjenja potencijalne stope neuspjeha liječenja.
MATERIJALI I METODE (SUSTAVNI PREGLED SAZNANJA O TEMI): Opći pregled monoklonskih protutijela i SARS-CoV-2 prikazan je korištenjem znanstvene literature. Za predstavljanje dokaza o upotrebi novih monoklonskih protutijela s djelovanjem protiv SARS-CoV-2, pregledane su sve vrste publikacija, uključujući recenzirane znanstvene radove. Publikacije su identificirane prvenstveno pretraživanjem koje uključuje sljedeće ključne pojmove za pretraživanje: monoklonska protutijela, liječenje protutijelima, COVID-19, Regdanvimab, Sotrovimab, Tocilizumab, Anakinra, Bebtelovimab, Tixagevimab, Cilgavimab, Casirivimab/Imdevimab, od siječnja 2020. do siječnja 2023. U tu svrhu korišteni su PubMed, Scopus, Google Scholar i ClinicalTrials.gov. Relevantni članci proučeni su na analitički i kritički način s obzirom na definiranje znanstvenog i/ili stručnog problema, istraživanje postojećih spoznaja o definiranom problemu, oblikovanje radne hipoteze, izbor metoda za ispitivanje hipoteze, prikaz i analizu rezultata i izvedene zaključke. Pregled kliničkih ispitivanja koja se bave ovom temom proveden je pretraživanjem na ClinicalTrials.gov uz korištenje sljedećeg uvjeta: "SARS-CoV-2, COVID-19". Isključene su studije objavljene na jezicima koji nisu engleski. Ovo pretraživanje bilo je ograničeno na pregledne članke usredotočene na monoklonska protutijela sa specifičnim djelovanjem protiv SARS-CoV-2. Članci koji se fokusiraju na monoklonska protutijela koja se koriste u liječenju bolesti COVID-19, ali bez specifične aktivnosti protiv SARS-CoV-2, isključeni su.
RASPRAVA:
Predloženo istraživanje daje pregled trenutno odobrenih monoklonskih protutijela za liječenje bolesti COVID-19, razvoj i metode za njihovo dobivanje, njihov mehanizam djelovanja protiv SARS-CoV-2, problemi s ućinkovitošču i koristi od njihove uporabe.
Rad će biti koristan izvor informacija za dodatnu edukaciju ljekarnika i drugih medicinskih djelatnika, kao i svih pripadnika opće populacije.
ZAKLJUČAK:
Hitna potreba za liječenjem bolesti COVID-19 dovela je do razvoja novih neutralizirajućih monoklonskih protutijela ili do prenamjene onih postojećih, koja mogu neutralizirati virus kod pacijenata.
Režimi liječenja neutralizirajućim monoklonskim protutijelima dobili su uvjetno odobrenje za stavljanje u promet (CMA) u EU i Velikoj Britaniji i odobrenje za hitnu uporabu (EUA) za liječenje bolesti COVID-19.
Do danas su istraživanja pokazala znanstvenu i kliničku valjanost primjene neutralizirajućih protutijela u bolesnika s visokim rizikom za razvoj teškog oblika bolesti, kako bi se spriječili smrtni ishodi. Budući da je učinkovitost liječenja monoklonskim protutijelima smanjena mutacijama novih varijanti SARS-CoV-2, opravdano je nastaviti istraživanja kako bi se poboljšala učinkovitost i stekle nove spoznaje o liječenju bolesti COVID-19, posebno u bolesnika s visokim rizikom za razvoj teškog oblika bolesti. |